INTERVJU: Anka Mrak Taritaš: Zagreb na Savi je bio budućnost prije 20 godina

Ministrica graditeljstva i predsjednica zagrebačkog HNS-a za u video razgovoru za zagrebačke internet novine otkrila je što misli o ponovnom puštanju u proceduru izmjene i promjene GUP-a grada Zagreba, postupcima legalizacije bespravne gradnje, projektima Zagreb na Savi i Beograd na vodi te o svojim ambicijama da postane nakon Vesne Pusić predsjednica HNS-a.
Ovdje možete pročitati skraćenu autoriziranu verziju tog razgovora, a cijeli intervju možete pogledati u video prilogu.

Postali ste ministrica graditeljstva u doba najveće krize građevinske industrije. Ima li u Hrvatskoj uopće spasa za tu industriju?

Uvijek ima spasa. Građevinski sektor prvi osjeti recesiju a prvi osjeti i izlazak iz recesije. Činjenica je da su se stvari znatno promijenile. Vrhunac te industrije u Hrvatskoj je bila 2007. i 2008 godina. Već od 2008. godine kreću polako zatišja. Najveći projekti do tada su bile izgradnja autocesta koji je veliki državni projekt i izgradnja državnih stanova. Vi dobro znate kako su se stanovima i stanogradnjom bavili ljudi koji su se organizirali kako bi se bavili stanogradnjom. Vi sada imate autoceste koje su dobro napravljene, ali održavanje košta toliko koliko košta. Imamo i velik broj neprodanih stanova i teško je reći koliki je realan broj neprodanih stanova. Baratalo se brojkama od 20 tisuća do 40 tisuća. Mi smo prije negdje dvije godine obavili razgovor s bankarima i ustanovili da u bankama ima negdje dvije tisuće neprodanih stanova koje su imovinsko pravno i gruntovno u redu. Banke nisu bile spremne ući s državom u svojevrsni angažman kako bi se dali ti stanovi u najam tako da smo mi od svega toga odustali. Međutim, pomaka za građevinski sektor ima. Pomaci se očituju u sljedećem: Uvijek će biti potreba za stanovima i stanovi će se uvijek graditi, ali neće biti potrebe za tako velikim količinama stanova, ali pristojni stanovi, sigurni stanovi i dobro napravljeni stanovi na dobrim lokacijama uvijek će biti potrebni. No, budćnost građevinskog sektora je energetska učinkovitost što nije samo obnova prozora i pročelja nego i obnova kompletne infrastrukture. A vratimo se i gradovima. Svi gradovi su se širili i to će trebati infratrukturu a u svom širenju su gradovi i preskočili neke dijelove u smislu industrije koje su napuštene. Tu je veliki potencijal.

A uklapa li se tu projekt Zagreb na Savi?

Projekt Zagreb na Savi je imao jednu budućnosti prije 20 godina kada je on i osmišljen. On ima nekoliko komponenata. Jedna je komponenta iskorištavanje energetske učinkovitosti rijeke Save, drugi je podizanje ekološke komponente zaštite Save kako ne bi dolazilo do podizanja i spuštanja otpadnih voda jer bi Zagreb u tom slučaju ostao bez opskrbe pitkom vodom. Tek je treća komponenta oslobađanje površina za novi razvoj. Ako se to i desi taj sadržaj ne smije biti jednonamjenski nego takozvani x use. On ne smije imati samo površine za stanovanje, nego i prostore za javne sadržaje i poslovne zgrade.

Može li kompletna Vlada tamo preseliti?

Pitanje je realnosti. Kada vi u Zgrebu imate dosta zgrada koje se ne koristi i koje treba rekonstruirati i dijelove grada koji ne koristi je li realno graditi nove? A problem prometa se može riješiti podzemnim garažama. Dakle, projekt koji je star 20 godina treba revidirati u smislu potreba i novog načina življenja. Mi danas drukčije živimo. Mi imamo problem u Zagrebu da se centar Zagreba napušta i tu ljude treba vratiti. Kada mi je veliki sin išao u prvi razred u centru bila su četiri razreda sa 27 djece, a osam godina kasnije kada mi je drugi sin išao u prvi razred bila su tri razreda sa 21 djetetom. Tu se vidi iseljavanje iz centra.

Gradska Skupština je pustila ponovno u proceduru promjene i izmjene GUPa grada Zagreba i Sesveta. Jedino su bili suzdržani zastupnici HNS-a?

Znam, jer smo mi u stranci razgovarali o svemu tome. Gradska skupština je opet donijela jednu bitnu odluku prilično ishitrenu. U tim promjenama je napravljena samo jedna stvar. Nema prometne studije. I sada onaj dio koji je vezan uz legalizaciju gradnje koji su na nekim prometnim koridorima meni je razumljiva. Ljudima treba izaći u susret u smislu legalizacije bespravne gradnje. Ali kada se promet u centru grada riješava bez prometne studije to je onda neozbiljno i neodgovorno. Olakim odustajanjem od prometne studije dobit ćemo prometna rješenja ad hoc. Slažem se sa podzemnim garažama u centru grada i izvlačenjem prometa iz centra grada ali podloga tome treba biti ozbiljna studija. Garaža ispod srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj je prvi put spomenuta 2003. godine i napravljen je projekt. Danas je 2015. godina i ona je već trebala biti izgrađena.

A kako ide legalizacija bespravne gradnje u Zagrebu?

Legalizacija u gradu Zagrebu teče odlično. Zagreb je u startu radio to vrlo traljavo. Kada je gradonačelnik sam vidio kakvo je stanje a to sam mu i ja govorila u brojkama, onda je on zaposlio određen broj ljudi i napravio poseban odjel koji radi samo na tome. Mi smo jedno dva dana o tome razgovarali i on je mene pitao što bih ja napravila i rekla sam mu da bih napravila točno to: složila poseban odjel koji će raditi samo to i postaviti jasnu proceduru. To je i napravljeno i to je sada efikasna mašinerija. Ja mislim da je u gradu Zagrebu već 70 tisuća predmeta pravomoćno riješeno i oni će sigurno ispuniti rok. Ostat će jedino mali dio onih problematičnih koji su na koridorima prometnica i koji moraju čekati promjene i izmjene GUP-a.

Na proštotjednoj sjednici Gradske skupštine nije prošao prijedlog gradonačelnika da se otkupe kuće na tim prometnim koridorima po tržišnim cijenama?

To je bila jedna vrlo neobična odluka. Ali ono što morate znati: Sud u Strassburgu je donio presudu da kada vi idete otkupljivati zemljišta za gradnju prometnica na kojima se nalaze kuće bile one legalno ili nelegalno napravljane vi ih morate otkupljivati po tržišnim cijenama. Moraju se kupovati po tržišnoj vrijednosti kako bi se inače prodavale. No, tu nastaje problem. Kada netko prodaje kuću on kaže 90 tisuća eura a vi ste mu spremni dati samo trideset. Njemu je vrijednost 90 tisuća eura ali treba utvrditi što je realna tržišna vrijednost te kuće koju na toj lokaciji može dobiti. Tu je prijepor nastao oko prijedloga gradonačelnika.

Vi se još uvijek želite kandidirati za gradonačelnicu Zagreba?

Pa zagrebačka organizacija HNS-a je puno bolje počela raditi od kada im ja došla na čelo. Mogu biti zadovoljna jer se vide veliki pomaci od kada sam ja došla. Ne zato što sam to ja nego zato što sam svojim dolaskom potakla neke ljude koji su bili pomalo spavači. Sada u vrhu ima barem jedno 15-ak ljudi koji su spremni jako raditi i mi smo spremni izaći samostalno na izbore u Zagrebu 2017. godine i imat ćemo kandidata za gradonačelnika. Hoću li to biti baš ja, pretpostavka je budući da sam predsjednica te organizacije. Ali vidjet ćemo što će se desiti do te 2017. godine.

Prije toga će biti i parlamentarni izbori?

Upravo tako.

Hoće li HNS ostati u Kukuriku koaliciji ili možda potražiti neki drugi put kako predlažu neki župani iz vaše stranke?

Mislim da će ovo biti izbori između dva ekstremna pola. Bit će to izbori između HDZ-a i svojih partnera i SDP-a sa svojim partnerima. Kako smo mi sa SDP-om cijelo ovo vrijeme koalicijski partneri pretpostavljam kako će se tu postići dogovor i kako ćemo ići s njima u jednoj malo proširenoj koaliciji s još nekim partnerima. Ali ako dogovore ne postignemo, ići ćemo se nekim drugima. Nisu dobri ni prerani dogovori. HDZ je potpisao svoje koaliciju prije nekoliko godina, a do nas dopiru glasovi kako se HSS i HDZ ne uspijevaju sastati već četiri mjeseca. U medijima su se pojavile glasine kako je oko strategije izlaska na izbore s jedne strane gospođa Pusić, a s druge strane neki ostali u stranci ali mi smo na svojoj sjednici Središnjeg odbora poručili da to nije tako. Mi ćemo u pregovorima oko nastupa i mogućih koalicija biti jedinstveni a Vesna Pusić ostaje predsjednica stranke do parlamentarnih izbora. Poslije tih izbora ćemo birati novo vodstvo stranke.

Hoćete li se i vi kandidirati za predsjednicu HNS-a?

Ja za sada o tome ne razmišljam, ali ništa ne isključujem. Treba vidjeti kako će se stvari odvijati. Dobro je da ima više ljudi koji će se kandidirati i dobro je da ima više rješenja i prijedloga. Gospođa Pusić ima moju apsolutnu stopostotnu podršku da odradi parlamentarne izbore, a nakon toga treba sjesti i vidjeti gdje smo. Zdrave i hladne glave nakon toga treba odlučiti što je najbolje za HNS. Ja uvijek mislim da bi to možda mogao biti neki mlađi čovjek koji je možda i manje od nas vidljiv na nacionalnoj sceni. Ali znat ćemo i odlučiti nakon parlamentarnih izbora.

A što mislite koliko će HNS imati parlamentarnih zastupnika nakon tih izbora?

MI očekujemo da ćemo imati negdje 9 do 10 zastupnika. Sve ovisi kako će se stvari odvijati i koliko će se scena polarizirati. Mi trebamo znati kako se izbori očekuju negdje u veljači, a do tada se svašta može dogoditi.

Ovo je skraćena verzija intervjua. a Što sve ministrica misli o projektu Beograd na vodi koji najavljuje velike investicije šeika i može li Hrvatska ići tim putem u realizaciji svog projekta Zagreb na Savi, problemima u gradu Zagrebu, te odnosima u HNS-u možete pogledati u video prilogu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here