INTERVJU Vedrana Gujić: U Gradu treba privatizirati knjižare i ljekarne

Vedrana Gujić je gradska zastupnica HNS-a, a inače radi u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova. Osim što je aktivna u hrvatskoj politici, Vedrana Gujić je i predsjednica Europskih mladih liberala. S njom smo zato pričali o gradskoj politici, ali i o Liberlandu i posvajanju djece u životnim partnerstvima.

Vi ste jedna od najmlađih gradskih zastupnica ili čak najmlađa. Vi to možda i bolje znate?

“Čak i nisam najmlađa iako se volim tako predstavljati. Od mene su mlađi Nenad Livun i Dominik Etlinger. S obzirom na izgled ljudi vjeruju da sam puno mlađa nego što jesam.”

Ali jeste u najmanjoj stranci po broju zastupnika u Skupštini. Kako funkcionirate kada nemate ni klub zastupnika?

“Pa s obzirom kako funkcioniramo kolega Tomislav Stojak i ja uopće ne osjećam taj nedostatak. Iako nemamo neka formalna prava koje imaju zastupnici s klubom, mislim da nas dvoje jako dobro koristimo mogućnosti koje nam pruža skupštinska procedura pa se ja osjećam kao da taj klub imamo. Koristimo dobro i vrijeme i prostor, dajemo i razne inicijative pa mislim da i nismo za ništa posebno uskraćeni.”

U skupštinu ste ušli kao zamjena za Dragana Kovačevića i ovo vam je prvi mandat. Kako ide privikavanje na skupštinske sjednice?

“Godinu dana sam već zastupnica i mogu reći nakon prvotnih mjeseci privikavanja prilagodila sam se na zastupnički život i gradske teme i pronašla sam neke svoje niše u kojima se dobro osjećam i snalazim.”

Koje su to teme?

“Pa to su teme općeg funkcioniranja grada, kako bi trebalo voditi grad i kako postaviti usluge koje građani od tog grada očekuju. Malo jesu šire teme, ali s obzirom da nemamo veći broj zastupnika da podijelimo određene teme, nas dvoje smo morali preuzeti veći broj tema koje moramo pratiti i komentirati.”

Nedavno je bila i sjednica Nadzornog odbora Holdinga na kojoj su se davale ostavke, a neki su ih i davali pa povlačili? Što mislite o situaciji u Holdingu u kojoj se i uprava nedavno smijenila nakon vrlo kratkog mandata?

“Cijela situacija oko Holdinga je postala jedna prava farsa ­ od postavljanja nove uprave, pa njihovog kratkog trajanja, pa do situacije i smjena u Nadzornom odboru. Očito je da tamo stvari već duže vrijeme ne funkcioniraju i čekamo neko riješenje jer je to temeljna gradska tvrtka koja pruža usluge svim građanima. Ne možemo si dopustiti da takva firma ne funkcionira i bavi se samo politikantstvom.”

A što mislite o menadžerskim ugovorima koji su po gradonačelniku bili i najsporniji i zbog kojih je i smijenio bivšu upravu?

“Pa ti ugovori su bili dogovor gradonačelnika, odnosno njegove tadašnje zamjenice koja ga je mijenjala i Uprave holdinga. Način na koji je to dogovoreno je nešto s čime nismo bili upoznati ni mi ni javnost. O tome nešto više znaju samo Sandra Švaljek koja je bila vršiteljica dužnosti i gradonačelnik Bandić koju tu dužnost obnašaju sada. A trebalo bi transparentnije postaviti stvari. Ono što se događa u Holdingu treba razriješiti s krajnjim ciljem da ta firma počne funkcionirati. Ne ni nas trebalo toliko zanimati ni premije ni ugovori nego da se postave strateški planovi, i da se
krene s restrukturiranjem Holdinga o čemu se već dugo priča. Priča se samo o kadrovima, a trebalo bi o planovima, radu i aktivnostima.”

A treba li Grad imati u svom vlasništvu uopće jednu tako veliku tvrtku?

“Smatram da ne. Mislim da se Holding i okrupnio da se olakša poslovanje podružnica a njih je ipak previše. Pitanje je treba li Grad upravljati nekim djelatnostima koje bi trebale biti prepuštene tržištu i u jednom od planova restrukturiranja Holdinga je i bila privatizacija nekih njegovih dijelova, ali zbog ove stalne priče o kadrovima o tome se stalo razmišljati. Mi već godinu i pol stojimo s bilo kakvim reformama.”

Koje bi vi dijelove privatizirali?

“Za početak knjižare i ljekarne. Ako ćemo krenuti od minimuma. A osobno, s obzirom da sam pogledala i kako neki drugi gradovi Europske unije funkcioniraju ima još prostora. Možemo napraviti i neke analize potreba građana Zagreba jer ne mora sve što funkcionira u Europi funkcionirati i kod nas. Ali, primjerice, u Haagu je privatiziran i linijski prijevoz i neke autobusne linije. Privatizirane su i neke komunalne usluge. Potrebno je i dubinsko istraživanje tržišta kako bi
vidjeli imamo li i dobre ponuđače za neke podružnice kako bi mogli postići i dobru cijenu i rasteretiti grad.”

Radite u ministarstvu vanjskih poslova. Nedavno vam je stigao i jedan neobičan zahtjev za priznanje jedne nove države ( Liberland)?

“Kao prvo, ne radi se o državi nego o jednoj političkoj ideji koja bi se trebala realizirati na području razgraničenja Hrvatske i Srbije. Ta ideja je jedan ideal tip države koja se temelji na slobodarskim principima države ali nema realno uporište ni u principima na kojima svijet danas funkcionira ni u sustavu suverenih država u svijetu, kako europske federacije tako i u sustavu Ujedinjenih naroda. Zanimljiva ideja, ali je apsolutno neprovediva jer ne vjerujemo u takav način precrtavanja granica i uspostavljana suverenosti.”

Vi ste i predstavnica Europskih mladih liberala. Jeste li na vašim skupovima raspravljali o takvim državama koje je sada popularno “osnivati”?

“Pa raspravlja se o tome jer to je vrlo popularno, osobito među mlađom populacijom, ali to je jako porvršno sagledan princip tog slobodarskog udruživanja. Država i društvo se temelji na nekom međuodnosu između onoga tko to usluge pruža i tko usluge zahtjeva, a ovaj princip se temelji na jednom prilično hipijevskom pokretu koji je danas neprovediv.”

Bili ste i na dva Pridea?

“Na tri sam bila.”

Znači, čak na na tri. Ne znam jeste li vidjeli članak na portalu libela.org u kojem se tvrdi kako je kapitalizam protivnik tog pokreta i prava homoseksualaca?

“Vidjela sam i ne slažem se s tim zato što mislim da se miješaju kruške i jabuke. Moje sudjelovanje na Prideu temelji se na temeljnom uvjerenju da država sve svoje građane treba tretirati jednako i davati im jednaka zakonska prava, pa samim time i na prava na osnivanje bračnog odnosa bez zadiranja u to tko im je bračni partner. Samim time, jedan val pozitivnih zakonskih propisa koji se na tome tragu događaju u Europi i Americi pokazuje da ta prava pokazuje i sve veće
razumijevanja zakonodavaca u tim zemljama.”

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here