EK: Hrvatska može za pomoć oko izbjeglica tražiti 71 milijun eura

Hrvatska u suočavanju s izbjegličkom krizom ima na raspolaganju 71 milijun eura iz Fonda za azil i migracije u tekućem sedmogodišnjem razdoblju, može zatražiti i dodatnu hitnu pomoć, isto tako može zatražiti i raspoređivanje brzih graničnih interventnih timova ili aktivirati mehanizam civilne zaštite, rečeno je u četvrtak u Europskoj komisiji.

“Pratimo situaciju u vezi s dolaskom izbjeglica u Hrvatsku. Mogu općenito podsjetiti na potporu koju već nudimo Hrvatskoj – ukupno 71 milijun eura iz Fonda za azil i migracije za razdoblje 2014-2020. godine kako bi se mogla nositi s migracijskim i sigurnosnim izazovima”, rekla je glasnogovornica Komisije Mina Andreeva.

Hrvatska može zatražiti dodatnu hitnu pomoć

Dodala je, pozivajući se na današnju izjavu u Budimpešti povjerenika za unutarnje poslove i migracije Dimitrisa Avramopulosa, da je “Komisija spremna pomoći ako Hrvatska zatraži dodatnu hitnu pomoć kako bi se mogla nositi s primanjem novih izbjeglica”.

“To smo i ranije činili za određeni broj zemalja. Osim toga svaka zemlja članica može pokrenuti mehanizam civilne zaštite u okviru kojega ostale članice mogu pružiti svaku vrstu materijalne pomoći, koju koordinira Komisija, kao što je to učinjeno za Mađarsku”, rekla je Andreeva.

Ona je rekla da Frontex, europska agencija za upravljanje vanjskim granicama, ima mogućnost raspoređivanja brzih graničnih interventnih timova, mehanizma koji je namijenjen za brzu operativnu pomoć u ograničenom vremenskom razdoblju, koji se može aktivirati na zahtjev zemlje članice koja se suočava s hitnom i izvanrednom situacijom na vanjskoj granici EU-a kada veliki broj državljana trećih zemalja pokušava ući na teritorij zemlje članice EU-a.

Taj mehanizam je već aktiviran na zahtjev Grčke 2010. godine za pomoć na njezinoj granici s Turskom. Na upit može li Hrvatska zatražiti aktiviranje toga mehanizma, Andreeva je odgovorila potvrdno.

Moguća nova preraspodjela izbjeglica

Andreeva je također rekla da je moguć novi prijedlog za preraspodjelu izbjeglica, koji bi se odnosio i na izbjeglice koje su pristigle u Hrvatsku.

“Naš je prvi prijedlog iz svibnja za raspodjelu 40.000 izbjeglica, koji se nalaze u Italiji i Grčkoj, drugi je iz rujna za 120.000, u kojem je tim dvjema zemljama dodana Mađarska, ta dva prijedloga su na stolu, a uvijek postoji mogućnost predlaganje još jednog mehanizma za realokaciju izbjeglica”, rekla je Andreeva.

Izvori u EU-u kažu da bi eventualna uspostava koridora kroz Hrvatsku kako bi izbjeglice mogle nastaviti dalje prema željenom odredištu mogla predstavljati kršenje europskih zakona i obveza država članica.

Na upit što Hrvatska može učiniti ako ljudi ne žele ostati u njoj, glasnogovornik Margaritis Schinas je odgovorio: “Mi nismo tu da savjetujemo hrvatsku vladu, koja je legitimna vlada i koja donosi odluke”.

Dublinska konvencija u raskoraku sa stvarnošću

Pitanje azila u Europskoj uniji regulirano je Konvencijom iz Dublina, koja je s ovom izbjegličkom krizom u potpunom raskoraku sa stvarnošću. Ona propisuje da je prva zemlja članica u koju je ušao tražitelj azila dužna razmotriti njegov zahtjev. Izbjeglice koji ulaze u Hrvatsku već su ranije ušle na teritorij EU-a, najveći broj u Grčkoj. Tamo najčešće nisu ni registrirani tako da njihov povratak u Grčku nije ni provediv jer nema dokaza da su ušli baš u Grčkoj. Osim toga, dobar dio izbjeglica ni ne želi se registrirati u zemljama u kojima ne žele ostati i većina njih želi u Njemačku ili Švedsku kao krajnje odredište, a u tu svrhu često i uništavaju osobne dokumente kako ih se ne bi moglo registrirati.

Konvencija iz Dublina kaže da su sve članice dužna zbrinuti sve koji dođu na teritorij EU-a, registrirati i razmotriti eventualni zahtjev za azil. Ako te osobe ne žele azil u prvoj zemlji u koju su došle ili se ne žele registrirati, onda ih ta zemlja treba vratiti u njihove države pod uvjetom da su sigurne i ako s njima postoji sporazum o readmisiji ili u treću državu iz koje su došli ako je ta država sigurna.

Hrvatska bi, po tim pravilima, izbjeglice koji ne žele zatražiti azil u njoj mogla vratiti ili u Grčku, prvu zemlju EU-a u koju su ušli, što nije funkcioniralo ni kada je Mađarska to pokušavala ili u Srbiju, treću zemlju iz koje su neposredno došli.

Međutim, ni tu situacija nije jednostavna. Na upit može li se te izbjeglice vratiti u neku od zemalja zapadnog Balkana na temelju sporazuma o readmisiji, povjerenik za politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn rekao je da su zemlje zapadnog Balkana žrtve neuspjeha u rješavanju izbjegličke krize i da ih ne bi trebalo dodatno opterećivati.

“Naša je obveza da im kao EU pomognemo, a ne da ima dodamo dodatni teret. U tom smislu moramo naći rješenje koje ne stvara dodatni teret jer to ne bi bilo fer ni prihvatljivo”, rekao je Hahn.

(Hina