Dr. Janjiček: Zašto raste tečaj američkog dolara?

IZ HSP-a je stigao osvrt njihovog financijskog stručnjaka dr. Tihomira Janjičeka koji upozorava javnost na buduće međuvalutna kretanje u trokutu Franak – Euro – Dolar.
Tekst donosimo u cijelosti:

U hrvatskoj javnosti ponovno se najavljuje „bura“ oko promjene američkog tečaja i njegovo jačanje. Gotovo da nema tiskovine koja se nije oglasila ovog tjedna i najavila za sljedeći tjedan velike promjene. Glavno pitanje je što će biti sa američkim Dolarom, Eurom i Frankom. Prigodom sastavljanja mog prošlog priopćenja namjerno sam zaobišao odgovor zbog čega raste tečaj američkog Dolara, te sam to tobože objasnio „važnošću“ američke valute kao svjetske valute. To jeste ne sumnjivo točno, ali time se ne može objasniti promjena tečaja, koju svi očekuju i nitko je doista NE zna objasniti.
Ostavio sam i slobodu hrvatskim stručnjacima za objašnjenje i pogledam imali barem nekog tko prati i RAZUMIJE zbivanja na svjetskom tržištu i može makar neko objašnjenje pružiti. Iskreno sam se ponadao kako će se barem netko javiti i nešto reći u svezi toga, no do danas nitko se nije javio.
Čak niti oni uvaženi stručnjaci koji tako učestalo nastupaju na hrvatskim TV postajama, čim se neka ekonomska promjena dogodi. Razlog je jednostavan, ne znaju odgovor.
Dakle, na svjetskom tržištu se događa promjena slabljenja gospodarstva Kine. Kako sam već i ranije o tomu govorio, kinesko gospodarstvo ulazi u recesiju. Ta recesija donosi za posljedicu pad priljeva novca vlasnicima dionica, koji se stručno naziva dividendom. Točnije rečeno, tržišna vrijednost dionica pada, pa se događa praktično kao da se dividenda isplaćuje umanjenjem vrijednosti dionice! Upravo tu situaciju svi vlasnici kapitala rješavaju na jednostavan način, odlučuju se prodati takve dionice na tržištu vrijednosnica.
Naravno, pitanje koje se nameće samo od sebe je kakva je poveznica između tih dionica i tečaja američkog Dolara?
Vlasnici dioničkog kapitala u Kini su najvećim dijelom iz SAD! Sa relativno naglim i masovnim uvećanjem ponude kineskih dionica s jedne strane dolazi do pada cijena tih dionica. Sa druge strane, novac primljen od prodanih dionica, američki vlasnici ih istodobno mijenjaju iz Juana u Dolar! Takvo kretanje donosi jačanje potražnje za Dolarom i tečaj američkog Dolara raste.
Kineska središnja banka mora praktično prazniti svoje valutne pričuve koje ima u američkim dolarima i iznositi na tržište kako joj se njezin umjeti fiksirani tečaj ne bi remetio! Problem je taj što kineska središnja banka, unatoč obilnosti svojih valutnih pričuva, jednostavno nema dovoljno američkih Dolara u pričuvama! Zato sada prazni svoje valutne pričuve u drugim valutama, prodajući ih na valutnim burzama, a tu su najveće pričuve u Eurima. Stoga kineska središnja banka sa Eurima otkupljuje američke dolare na valutnim burzama kako bi mogla isplaćivati američke vlasnike kineskih dionica, jer ih odmah konvertiraju u američki Dolar!
Zbog toga se događa paradoksalni slučaj, koji sam spomenuo u svom prošlom priopćenju, a to je situacija gdje je kamatna stopa u SAD doslovce iznosi tek nešto iznad 0%. Naime, središnja monetarna vlast NE naplaćuje komercijalnim bankama eskontnu stopu, jer je ona doslovce 0%. Naime, kako sam ranije to već spominjao, gotovo nikad u praksi se nije dogodilo da kamatna stopa bude niska i ne promjenljiva, a tečaj nacionalne valute raste. Uvijek rast kamatne stope vodi ka rastu tečaja nacionalne valute i obratno, no u američkom slučaju to nije tako.
Druga također bitna stvar, kada se govori o američkom dolaru jeste činjenica da je kineska država, preko svoje kineske središnje banke kupovala državne obveznice SAD! Naime, SAD od 2000 godine ima deficit u državnom proračunu i taj deficit se pokrivao prodajom federalnih obveznica SAD-a kineskoj državi. Radi se o TISUĆAMA MILIJARDI Dolara! Da, zvučat će „NE“ obično, ali je praktično vlasnik SAD bila Kina! Problem Kine je sada u tomu što im se te obveznice nikako ne prodaju kako bi došli do američkih dolara, zato što od tih američkih dionica imaju sve veći priljev novca iskazano u Juanima!
To dodatno ojačava financijski položaj američkih obveznica na tržištima vrijednosnica diljem svijeta, a samim time i financijski položaj SAD! Drugim riječima rečeno, investitori diljem svijeta su sve više i više zainteresirani za kupnju američkih obveznica, upravo zbog jačanja tečaja američkog dolara. Zbog toga što će i svim ostalim vlasnicima biti uvećan novčani priljev iskazano u njihovim nacionalnim valutama. Upravo zbog jačanja tečaja američkog Dolara, sve će više i više jačati tražnja ne samo za državnih obveznicama, nego i za dionicama američkih korporacija, jer će i na njima rasti dividendni priljev njihovim vlasnicima iskazano u nacionalnim valutama zemalja iz kojih potječu vlasnici.
Stoga kada se postavlja pitanje buduće visine kamatne stope u SAD to pitanje je vrlo delikatno. Bilo kakvo uvećanje kamatne stope u SAD, automatski bi imalo dvije posljedice. Jedna je DODATNO jačanje tečaja američkog Dolara i druga je ekonomska recesija i rast nezaposlenosti. Naime, svako poduzetništvo sa profitnom stopom ispod kamatne stope prestaje poslovati! Ne isplati se snositi poslovni rizik i ostvarivati prihod niži od mogućno ostvarivog kroz kamatnu stopu. SAD sve i da hoće NE može zaustaviti jačanje tečaja američkog Dolara. Zbog toga se kamatna stopa u SAD jednostavno NE mijenja, jer nije ni uvjetovala jačanje tečaja američkog Dolara!
Kada se sada pogleda na tečaj Eura, on će nastaviti slabiti, kako sam već to i najavio. Uvećani novčani izdaci cijele EU zbog velikog priljeva tzv. „izbjeglica“ financira se deficitno, odnosno uzimanjem kredita kod Europske Monetarne Banke.

To uvećava novčanu masu Eura i samim time ponudu Eura na valutnim Burzama. Istodobno Kina uvećava ponudu Eura iz njihovih pričuva na valutnim burzama, zbog već spomenute potrebne kupnje američkog Dolara! Stoga kako sam već i najavio, tečaj Eura će nastaviti lagano slabiti i prema Franku. Kada je u pitanju Franak, njegov tečaj će padati prema dolaru, ali lagano jačati prema Euru.
Rezimirano rečeno rast kamatne stope NEĆE se dogoditi u SAD. Sve druge države suočene su sa potrebom za rastom kamatne stope, kako bi ojačali tečaj nacionalnim valutama, ali ih to gura u ekonomsku recesiju i rast nezaposlenosti! VEĆINA razvijenih država svijeta i EU, već imaju vrlo visoke stope nezaposlenosti, pa svaki dodatni rast nezaposlenosti može dovesti do velikih političkih promjena i vrlo teških kriznih situacija. SAD su jednim, na prvi pogled „pasivnim“ pristupom, iznudili od Kine donošenja odluka koje joj u potpunosti idu u ekonomsku KORIST.

Dr. Tihomir Janjiček