Potencijalni korisnici kredita bolje su informirani nego prije 10 godina

Potencijalni korisnici kredita i drugih bankarskih usluga u Hrvatskoj danas su bolje informirani nego prije desetak godina, no i dalje ima puno prostora za napredak, složili su se sudionici okruglog stola održanog u Kući Europe u sklopu kampanje “Potrošači, upoznajte svoja prava”.

Posebno brine podatak iz ankete provedene u travnju prema kojoj čak 48 posto građana nema povjerenja u banke. Među njima 23 posto građana nema naročito povjerenje, a 25 posto građana nema uopće povjerenje u banke.

Upravo o važnosti povjerenja između banaka i zajmoprimca govorila je predstavnica Europske komisije Maria Lissowska te istaknula kako tome doprinosi implementacija Direktive EU o pravima potrošača u hrvatsko zakonodavstvo, točnije u Zakon o potrošačkom kreditiranju.

“Zajmodavac vas mora informirati o efektivnoj kamatnoj stopi, kamatnoj stopi, naknadi i troškovima osiguranja, ukupnom iznosu koji ćete morati otplatiti i otplatnom planu”, kazala je Lissowska te dodala da sve standardizirane informacije o kreditu moraju biti dostupne i u pisanom obliku kako bi zajmoprimac mogao usporediti podatke s kreditima drugih banaka, tim više što kreditni proizvodi postaju sve složeniji. Tako se, dodaje, izbjegavaju situacije da neki oglašivači niskim kamatama pridobivaju klijente iako, primjerice, povoljne kamate nude samo u prvih šest mjeseci otplate kredita.

“Informacije o kreditiranju trenutno su bolje u Belgiji, gdje se može dobiti kompletna ‘krvna slika’ kredita”, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec osvrćući se na činjenicu da se Obrazac o informacijama prije sklapanja ugovora o kreditu, propisan EU Direktivom, još uvijek ne koristi u svim bankama u Hrvatskoj.

Ana Pisačić iz Hrvatska narodne banke ističe pak kako u HNB-u mogu zaprimati obavijesti od potrošača o kršenju Zakona o potrošačkom kreditiranju, ali da je za njihovo rješavanje nadležan sud.

Vrlo slab odaziv banaka pozvanih na okrugli stol pokazuje koliko banke u Hrvatskoj prepoznaju ulogu potrošača – od 15 pozvanih odazvala se samo jedna, OTB banka, upozorio je predstavnik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske Igor Vujović, ali i ocijenio da je informiranje hrvatskih građana o kreditima danas bolje i kompletnije. “Ako stavimo po strani blokade, ovrhe i slučaj franak, može se reći da ide na bolje”, dodao je.

Vlado Biljarski iz Saveza udruga za zaštitu potrošača dodao je da nepovjerenju hrvatskih građana u banke pridonosi i činjenica da banke ne odgovaraju primjereno na reprogram kredita, već često aktiviraju ovrhu ili nude novi kredit po još lošijim uvjetima. Zbog toga je predložio i osnivanje tzv. interventnog tima za rješavanje kriza između potrošača i banke.

“Potrošač dolazi u banku s jednim ciljem – treba mu novac. Isto tako, treba si uzeti i vremena kako bi u banci mogao odabrati onu uslugu koja mu treba, a ne onu koja zvuči najprimamljivije”, rekla je Hana Jurić iz Društva za zaštitu potrošača Istre, a Đema Bartulović iz Ministarstva gospodarstva naglasila je važnost savjetovališta potrošača prije uzimanja kredita, čije je osnivanje predviđeno i Nacionalnim programom zaštite potrošača.

O važnosti edukacije već od školske dobi i financijskoj pismenosti govorila je predstavnica Ministarstva financija Ivana Ravlić Ivanović, koja je rekla da među hrvatskim građanima provode anketu o financijskoj pismenosti, a s rezultatima će izaći krajem 2015.

“Ne bih se složio da je financijska pismenost hrvatskih građana niska”, rekao je predstavnik OTP banke Dražen Božić te dodao da u banci također nastoje educirati svoje osoblje kako bi mogli pružiti sve informacije potencijalnim korisnicima kredita te svojim bankarskim uslugama slijediti klijentove potrebe.

(Hina)