U energetsku učinkovitost uloženo više od 2,5 milijardi kuna

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović rekao je u ponedjeljak u Dubrovniku kako je u posljednje tri i pol godine u energetsku učinkovitost u Hrvatskoj uloženo više od dvije i pol milijarde kuna, a taj je novac usmjeren prema zaštiti okoliša, poboljšanju kvalitete života i poticanju gospodarstva.

Ministar Zmajlović, koji u Dubrovniku sudjeluje na 42. plenarnoj sjednici međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), rekao je kako su sve aktivnosti na kojima Hrvatska radi na tom području, od energetske obnove obiteljskih kuća do mjera za čisti transport, idu prema ispunjavanju svojih obveza i ublažavanju klimatskih promjena.
”U prošle tri i pol godine u energetsku učinkovitost je uloženo preko dvije i pol milijarde kuna. To je ogroman novac koji je usmjeren na tri glavna cilja, zaštitu okoliša kroz smanjenje emisija CO2, poboljšanje kvalitete života kroz obnovu obiteljskih kuća i stambenih zgrada, te poticanje gospodarstva jer je svaka mjera proizvela nova tzv. ‘zelena radna mjesta’. U protekle tri godine to je otvorilo najmanje 11 tisuća radnih mjesta”, rekao je Zmajlović te dodao kako je Dubrovačko-neretvanska županija prva u Hrvatskoj po korištenju takvih mjera.
”Puno je obitelji iz Dubrovačko-neretvanske županije koristilo poticajne mjere Fonda za zaštitu okoliša i ugradilo solarne kolektore. Što se tiče ove županije, 347 kuća je u tom programu, a 50-ak je ugradilo solarne kolektore, čime se ova županija svrstala na prvo mjesto po korištenju tih sredstava”, rekao je ministar.
Ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić rekao je pak kako su vremenski ekstremi kojima svjedočimo sve češći, a mogu se jasno vidjeti i na hrvatskom području, posredno ili pak neposredno.
”Klimatski ekstremi kao posljedica klimatskih promjena vidljivi su kao velike poplave, primjerice one 2014. godine. S druge strane, tu su velike suše, grmljavinske oluje i olujni vjetrovi. Posredno gledajući, kao posljedica visokih temperatura, bilo je dosta šumskih požara, npr. na Pelješcu. To su sve posredne posljedice onoga što čini atmosfera i sve veće energije, ne samo u atmosferi nego i u oceanima”, rekao je Čačić.
Inače, 42. plenarna sjednica međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) i 50. sjednica Izvršnog vijeća IPCC-a održava se od danas do 9. listopada. To je najviše tijelo u svijetu za procjenu znanstveno utemeljenih činjenica vezanih uz klimatske promjene, ključnih za odlučivanje i donošenje temeljnih političkih odluka o održivom razvoju svake zemlje. Na sjednici sudjeluje 420 sudionika iz 144 države.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama koji okuplja više od 2500 znanstvenika i stručnjaka iz svih krajeva svijeta, zaključio je da je zagrijavanje planeta nedvojbeno i da je uzrokovano djelovanjem čovjeka. Razine emisija stakleničkih plinova najveće su u povijesti, a međunarodna zajednica postavila je cilj ograničiti porast globalne temperature do najviše 2°C do 2050. godine.
Međutim, može se očekivati porast temperature od čak 5°C do kraja stoljeća nastavi li se ovakav intenzitet emisija stakleničkih plinova. Zato je ključno na globalnoj razini donijeti ambiciozne mjere radi smanjenja emisija, a donošenje novoga globalnog klimatskog sporazuma očekuje se u prosincu u Parizu na 21. konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o promjeni klime na kojoj će sudjelovati predstavnici država iz cijeloga svijeta. Europska unija i Hrvatska očekuju da će se donijeti međunarodno pravno obvezujući sporazum primjenljiv na sve stranke Konvencije i ambiciozne nacionalno utvrđene obveze za ublažavanje klimatskih promjena.

(Hina)