Angela Merkel pred najvećim izazovima u 10 godina na vlasti

Angela Merkel obilježava u nedjelju 10 godina na vlasti, a izbjeglička joj kriza predstavlja najveći izazov otkako je prisegla kao prva njemačka kancelarka u povijesti.

Prije dvije godine Merkel je treći put pobijedila na izborima zahvaljujući, među ostalim, načinom kojim je rješavala dužničku krizu u Europi, dokazavši se kao vodeća državnica na kontinentu.
Ali raširena zabrinutost izbjegličkom krizom, za koju mnogi misle da ju je Merkel potaknula, sada predstavlja najveću prijetnju njezinu političkom autoritetu otkako je prije deset godina prisegnula za kancelarku.
“Ona je svakako u problemima”, kaže Heribert Dieter, analitičar u Njemačkom institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja. “Morat će teško raditi da se vrati na poziciju koju je imala u Europi prije izbjegličke krize”.
Kao čelnica najveće europske ekonomije Merkel je izgradila veliki politički kapital i poštovanje kao krizna menadžerica. “To je glavna predodžba koju Nijemci o njoj imaju”, tvrdi Oskar Niedermayer, politički analitičar na Berlinskom slobodnom sveučilištu.
Uspjeh kojim je vodila Njemačku kroz globalnu financijsku krizu i grčku dužničku krizu nadogradila je suprostavljanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u ukrajinskoj krizi.
Nekadašnja znanstvenica s komunističkog istoka Njemačke, doktorica kvantne kemije, svoju je političku vještinu na međunarodnoj pozornici iskoristila kako bi nadogradila ugled i važnost ujedinjene Njemačke što su željeli svi kancelari od pada Berlinskog zida prije 25 godina.
To je 61-godišnju pastorovu kćer dovelo na poziciju najmoćnije žene svijeta, po Forbesu.
Njezina odluka da širom otvori njemačke granice azilantima izazvala je, međutim, oštre kritike u redovima njezine Kršćansko-demokratske unije (CDU) i posebno u sestrinskoj bavarskoj Krščansko-socijalnoj uniji (CSU).
Nezadovoljstvo tradicionalnih saveznika održava sve veću zabrinutost među širom populacijom o tome može li se Njemačka nositi s tolikim brojem migranata kojih će samo ove godine vjerojatno biti više od milijun.
Smrtonosni teroristički napadi u Parizu mogli bi kancelarki dati prigodu da još jednom pokaže kako vješto upravlja krizama.
Merkel je trebala voditi svoju vladu na utakmicu Njemačke i Nizozemske u utorak u Hannoveru i pokazati pred globalnim terorizmom. Ali utakmica je otkazana zbog terorističke prijetnje.
Nakon krvoprolića u Parizu dio birača mogao bi početi vjerovati da među tisućama izbjeglica koji na dnevnoj bazi ulaze u Njemačku ima terorista.
Većina izbornog tijela, njih 52 posto, nije bilo sretno načinom na koji se Merkel odnosi prema izbjegličkoj krizi i prije napada u Parizu, po istraživanju ZDF.
Kancelarkino stajališta o izbjeglicama nije prvo koje je potreslo njemački politički establišment.
Godine 2011., poslije nuklearne katastrofe u Fukushimi iznenada se okrenula za 180 stupnjeva, odustala od podrške nuklearnoj energiji i objavila plan postupnog zatvaranja njemačkih nuklearki.
Sada je podrška i Merkel i njezinom savezu CDU/CSU počela padati. Istodobno raste podrška populističkoj protuazilantskoj Alternativi za Njemačku (AfD) pa su u njezinom političkom bloku počela zvoniti zvona za uzbunu.
Merkel će testirati svoju popularnost već u petak na godišnjem kongresu CSU-a, stranke koja prevodi u kritikama njezine migracijske politike. Čelnik stranke i bavarski premijer politiku otvorenih granica svoje saveznice smatra “pogrešnom”.
Idući mjesec Merkel čeka i godišnja konvencija CDU-a. Većina političkih komentatora očekuje da će se Merkel i četvrti put kandidrati za kancelarku 2017. Unatoč problemima s izbjeglicama Merkel neće biti suočena s pozivima da napusti vodstvo stranke, djelomično i zbog toga jer se uspjela riješiti svih rivala u stranci.
“Nema borbe za vlast u CDU-u”, rekao je Niedermayer. “Članstvo hoće samo da promijeni politiku prema izbjeglicama”.
Pobjeda 2017. značila bi još četiri godine na vlasti za Merkel, čime bi se gotovo izjednačila sa svojim mentorom Helmutom Kohlom koji je najduže bio njemačkim kancelarom još od Bismarcka. Prije toga, u ožujku 2016., CDU čekaju izbori u trima važnim njemačkim saveznim pokrajinama. Nastavi li se nezadovoljstvo izbjegličkom krizom, njezina stranka mogla bi biti na velikom ispitu.
Neovisno o tome, mnogi političari platili su visoku cijenu jer su je podcijenili. Njezin nagon za ostankom na vlasti, kao jedna od ključnih osobina, mogao bi joj pomoći da ostane u ‘kancelariji’ još neko vrijeme.

(Hina)