Hollande: Borba protiv terorizma i globalno zatopljenje usko su povezani

Borba protiv terorizma i globalno zatopljenje usko su povezani, izjavio je u ponedjeljak francuski predsjednik Francois Hollande na otvaranju međunarodne konferencije o klimi, COP21, u Le Bourgetu sjeverno od Pariza, koja se održava dva tjedna nakon smrtonosnih terorističkih napada u francuskoj prijestolnici.

“Ne mogu odvojiti borbu protiv terorizma od borbe protiv globalnog zatopljenja”, kazao je on na otvaranju COP21.
“To su dva velika globalna izazova s kojima se moramo suočiti jer moramo ostaviti našoj djeci više od svijeta oslobođenog od terora, mi im također dugujemo planet zaštićen od katastrofa”, istaknuo je.
Hollande je ponovio da sporazum treba biti sveobuhvatan i obvezujući te mora sadržavati uvjet da se porast temperature održi ispod 2 stupnja Celzija. Odgovor na klimatski izazov mora biti solidaran, iako treba uzeti u obzir radi li se o bogatim ili siromašnim zemljama, rekao je.
“Razvijene zemlje moraju preuzeti povijesnu odgovornost, one su godinama emitirale najviše stakleničkih plinova; brzorastuće ekonomije moraju ubrzati svoju energetsku tranziciju; zemljama u razvoju mora se pomoći u njihovoj prilagodibi klimatskim posljedicama”, naglasio je Hollande.
Ovdje, u Parizu, odlučuje se o “samoj budućnosti planete”, rekao je govoreći o “povijesnom danu” jer nikad nijedna konferencija, naglasio je, nije okupila toliko državnika iz tako velikog broja zemalja.
Oko 150 šefova država i vlada, koji su se okupili na konferenciji, odalo je minutom šutnje počast žrtvama nedavnih napada u više zemalja, među kojima i u Francuskoj. U napadima u Parizu 13. studenoga ubijeno je 130 ljudi, a ozlijeđeno 350.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je svjetske čelnike na početku dvotjedne konferencije da ubrzaju akciju kako bi se izbjegao opasni porast temeperature.
On je rekao da su obećanja više od 180 zemalja o smanjenju emisije stakleničkih plinova jako dobar početak, ali da to nije dovoljno za obuzdavanje globalnog zatopljenja na ispod 2 stupnja Celzija, što je limit za koji stručnjaci kažu da može spriječiti najgore posljedice.
“Pariz mora biti odlučujuća prekretnica”, kazao je. “Moramo ići puno brže, puno dalje ako želimo ograničiti rast globalne temperature na ispod 2 stupnja Celzija”, istaknuo je.
Američki predsjednik Barack Obama i njegov kineski kolega Xi Jinping koji su se sastali na marginama klimatske konferencije, obećali su da će zajedno raditi na klimatskom sporazumu.
“Kao dva najveća gospodarstva na svijetu i dvije države s najvećim emisijama ugljika, odlučni smo u tome da je naša odgovornost poduzeti akciju”, rekao je Obama.
“Naše vodstvo po tom pitanju je apsolutno bitno”, istaknuo je.
Kina je najveći zagađivač, odgovorna za jednu četvrtinu sveukupne emisije CO2, no obećala je snažni angažman u borbi protiv globalnog zatopljenja. Istovremeno najveći potrošač ugljena, ali i prvi ulagač u obnovljive izvore energije, Kina planira do 2030. za 60 do 65 posto smanjiti svoju ovisnost o ugljenu kao energentu.
SAD je drugi najveći zagađivač i planira do 2025. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto. EU je početkom ožujka ponudio plan smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za najmanje 40 posto do 2030.
Globalni čelnici će na skupu u Parizu pokušati dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.
Nakon desetljeća teških pregovora koji su neslavno propali na summitu u Kopenhagenu 2009., sada su stajališta bliža, ali je sklapanje povijesnog sporazuma daleko od sigurnog.

(Hina)