Svijet u 2016.

Izbjeglička kriza i s njom povezano blokiranje granica u Europi, borba protiv Islamske države i sirijska kriza vjerojatno će dominirati svijetom i u idućoj godini, ali će glavni događaj na međunarodnoj političkoj pozornici nesumnjivo biti američki predsjednički izbori u studenome.

Godinu na izmaku, posebno u Europi, obilježila je izbjeglička kriza koja je preko Balkana stigla do srca Europe. Europske zemlje i dalje traže načine kako se suočiti s tim problemom, za koji analitičari procjenjuju da će se nastaviti i u 2016.
Zbog krize je na velikoj kušnji šengenska zona. Neke zemlje uvele su ponovo granične kontrole, neke, poput Danske, to će vjerojatno učiniti iduće godine. Kako bi sačuvala Europu bez granica, Europska komisija predstavila je prijedloge jačanja kontrole vanjskih granica, o čemu će EU tražiti konsenzus članica početkom 2016.
Rat u Siriji traje od 2011. i u jesen ove godine međunarodna zajednica pojačala je napore da riješi tu krizu, iako se konsenzus glavnih igrača, SAD-a i Rusije, o sudbini Bašara al-Asada i dalje ne nazire.
Borba protiv takozvane Islamske države, koja kontrolira dijelove Sirije i Iraka, nastavit će se uglavnom zračnim udarima i u idućoj godini.
Glavni događaj godine nesumnjivo će biti predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama. Posve je moguće da će Amerikanci u studenome nakon prvog tamnoputog predsjednika izabrati prvu predsjednicu, Hillary Clinton.
U 2016. će se birati i novi glavni tajnik UN-a, koji će prvog dana 2017. preuzeti dužnost od Ban Ki-moona. Među kandidatima je i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
U siječnju će Nizozemska preuzeti predsjedanje Europskom unijom i stupit će na snagu sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Ukrajine. Amerikanci će se fokusirati na posljednji govor o stanju nacije Baracka Obame i tridesetu godišnjicu eksplozije svemirskog broda Challengera.
U veljači će papa Franjo posjetiti Meksiko, a u Boliviji će biti referendum o tome hoće li Evo Morales nastaviti vladati i preko ustavnog ograničenja od dva mandata. Iranci će na parlamentarne izbore, a Amerikanci birati dobitnike Oscara.
U trećem mjesecu godine Slovaci izlaze na parlamentarne izbore, obilježava se 70. godišnjica riječi Winstona Chruchilla da se nad Europom nadvila “željezna zavjesta”, a u Srbiji će možda netko obilježiti desetu godišnjicu smrti Slobodana Miloševića.
U travnju će predsjednika birati Austrijanci, a novi saziv parlamenta Irci. Proći će i 30 godina od nuklearne nesreće u Černobilu.
U svibnju je pola stoljeća od kineske kulturne revolucije i sastanak na vrhu skupine G7 u Japanu.
Slovaci će preuzeti predsjedanje EU-om 1. srpnja, summit NATO-a će biti nekoliko dana kasnije u Poljskoj, republikanci će birati svog predsjedničkog kandidata na konvenciji u Clevelandu, a demokrati u Philadelphiji. Papa Franjo bit će krajem mjeseca u Poljskoj, a na Kubi će obilježiti deset godina otkako je Fidel Castro predao vlast bratu Raulu.
U rujnu će Majka Tereza biti proglašena svetom, Rusi će na parlamentarne izbore, a Amerikanci se prisjetiti žrtava 11. rujna na petnaestu godišnjicu napada.
Crnogorci izlaze na parlamentarne izbore u listopadu, a Amerikanci na predsjedničke u studenome. U istom mjesecu bit će i stota godišnjica smrti austrougarskog cara Franje Josipa.

(Hina)