Grijanjem na biomasu do ušteda

Troškovi grijanja u zimskim mjesecima predstavljaju jedan od najvećih troškova građanima i poduzetnicima. Uz to što je ekološki povoljnije, grijanje na drvna goriva je i jeftinije u odnosu na grijanje fosilnim gorivima (najvećim dijelom kao alternativa loživom ulju).

U Hrvatskoj se više od 30 % kućanstava grije na drva, a ako se ono uporabljuje učinkovito, može se znatno uštedjeti, pri čemu se uporabljuju i obnovljivi izvori energije. Biomasa je najstariji oblik goriva za dobivanje toplinske energije izgaranjem drva na otvorenom. Riječ je o krutom gorivu biološkog podrijetla (obnovljivi izvor energije), a može biti u raznim oblicima: ogrjevno drvo, osušena slama, životinjski izmet, itd.

„U skladu s razvojem i regulacijom lokalnog tržišta, u Hrvatskoj se drvna biomasa nameće kao mogućnost koja nudi i ekološki i financijski najpovoljnije rješenje za grijanje jer su cijene drvnih goriva znatno stabilnije od cijena fosilnih“, kazala je direktorica Sektora za industriju i IT Tajana Kesić Šapić.

Usporedni prikaz troškova grijanja na EL loživo ulje i drvo

DOMAĆINSTVO A DOMAĆINSTVO B
GODIŠNJA POTROŠNJA 4000 lit. EL (loživo ulje) 23 prm (prostorni metar drva)
CIJENA 3,55 HRK/lit 256 HRK/prm
OSTALI TROŠKOVI 110 HRK/prm, piljenje
UKUPNO 14200 HRK 8418 HRK

Kesić Šapić ističe kako je tržište drvnom biomasom sve dinamičnije. Pelet postaje sve važniji energent na bazi drva, ali se ipak većina proizvodnje izvozi. „Neke inicijative zakonodavstva i pojedinih jedinica lokalne i regionalne samouprave sufinanciraju mjere poticanja korištenja obnovljivim izvorima energije kako bi dodatno motivirali stanovništvo, javnu upravu i gospodarstvo na uporabu drvne biomase jer s njenim povećanjem raste i domaća ponuda“, kazala je Kesić Šapić.

Tvrtkama je trenutno zbog niske cijene i slabe potražnje prioritet zadržavanje pozicija i udjela na tržištu. „I Hrvatski i svjetski proizvođači peleta zbog blage prošle, a posebice ove zime, imaju prilično velike zalihe proizvoda. Na domaćem tržištu ostaje oko 7 % peleta koji se konzumira u kućanstvima, a sva ostala proizvodnja odlazi u izvoz. Glavno je izvozno tržište za hrvatski pelet Italija, stoga se, kada je Vlada u Italiji povisila PDV na taj energent s 10 na 22 posto, dogodio još jedan veliki problem za domaće proizvođače peleta jer je taj cjenovni teret prebačen uglavnom upravo na njih. To je dovelo do prisilnog snižavanja cijene kako bi zadržali pozicije na tržištu“, objasnio je Petar Ćurić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Kaže da u posljednje vrijeme postaje sve očitije da je današnji pristup energiji neodrživ. Klasičnim energentima (plin i loživo ulje) cijena se drastično mijenja, a sve više u pitanje dolazi i njihova dostupnost i dobavljivost. „Zbog toga se ljudi polako okreću obnovljivim izvorima energije, a najviše se u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Uz to što je znatno jeftinija i obnovljiva, biomasa gotovo uopće ne zagađuje zrak jer je količina ugljikova dioksida pri njezinu izgaranju jednaka količini apsorbiranog ugljikova dioksida tijekom rasta biljke“, rekao je Ćurić.