Hrvati peku sve više rakija

Ulaskom RH u EU registrirano je 20 000 novih malih proizvođača jakih alkoholnih pića

Intenziviranje proizvodnje i poticanje izvoza voćnih rakija dovelo je do ostvarenja deviznog priljeva u prvih 9 mjeseci 2015. godine od čak 4.680.199 USD, u odnosu na uvoz u vrijednosti svega 2.620.704 USD, što čini pozitivnu razliku od 2.059.495 USD.

„Proizvodnja voćnih rakija malih proizvođača jakih alkoholnih pića unazad desetak i više godina karakterizirala je nestandardizirana proizvodnja neujednačene kvalitete i jakosti pića te velika siva ekonomija u toj gospodarskoj djelatnosti. Međutim, donošenjem Zakona o trošarinama i određenih pravilnika uz kontinuiranu edukaciju proizvođača kroz komorski sustav, mali proizvođači jakih alkoholnih pića podigli su kvalitetu i razinu proizvodnje te postali izvoznici na zahtjevnom EU tržištu“, objasnila je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Žaklina Jurišić.

Inače, trošarina na rakiju se obračunava ovisno o obujmu prijavljenog kotla kao godišnji paušal od 100 kn, odnosno 200 kn za kotao veći od 100 litara. U iznos godišnjeg paušala uključena je i neoporeziva količina jakih alkoholnih pića od 20 l čistog alkohola po kućanstvu što podrazumijeva 50 litara rakije od 16 gradi ili 40 % alkohola. Ukoliko se ispeče veća količina, dodatno se obračunava i plaća puni iznos trošarine od 53 kn po litri čistog alkohola. Na ime paušala i trošarine u 2014. godini uplaćeno je više od 5,05 mil. kuna u proračun Republike Hrvatske

Plasman proizvoda i dalje je suočen s određenim izazovima, međutim razvoj kontinentalnog turizma, članstvo u EU te kvaliteta samog proizvoda pod oznakom izvornosti omogućuju stabilnu dinamiku rasta i pozitivne trendove. Samo od ulaska u EU, u Hrvatskoj je registrirano dodatnih 20.000 malih proizvođača jakih alkoholnih pića, a prema podacima Carinske uprave, u njezina četiri carinska ureda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku registrirano je ukupno njih 43.253, od čega čak trećina na području Slavonije, njih više od 17 tisuća.

Donošenjem Programa ruralnog razvoja stvaraju se i daljnje pretpostavke i mogućnosti razvoja ove djelatnosti, imajući u vidu velike komparativne prednosti Hrvatske koje se prvenstveno ogledaju u velikoj bioraznolikosti te klimatskim i pedološkim vrijednostima područja kao i tradiciji proizvodnje u toj djelatnosti. „Jedan od alata za jačanje konkurentnosti sektora proizvodnje jakih alkoholnih pića, što uključuje i voćne rakije, upravo je zaštita zemljopisnog podrijetla naziva proizvoda. Uz postojeće zaštićene proizvode na razini EU – Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatska travarica, smatramo kako postoji prostor za proširenje zaštite zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Naši aduti su tradicija i autentičnost proizvoda“, smatra Jurišić.