Grad Samobor svečano otvorio svoj prvi Gradski vrt

02.04.2016., Samobor - u Gundulicevoj ulici na prostoru bivse vojarne Taborec svecano je otvoren Gradski vrt Samobor. Predstavnik vrta Zlatko demeres s gradonacelnikom Kresom Beljakom.

Prva u nizu ovogodišnjih zelenih akcija projekta Urbani vrtovi je otvorenje Gradskog vrta u Samoboru. Zahvaljujući velikom zanimanju građana, Grad Samobor je danas u sklopu svečanog otvorenja građanima ustupio na besplatno korištenje 27 vrtnih gredica.

Mjesto bivše vojarne Taborec danas je postalo zelena oaza po uzoru na vrtove u urbanim središtima širom svijeta. Ovom je svečanom prilikom gradonačelnik grada Samobora Krešo Beljak izjavio:
„Otvaranjem Gradskog vrta u Samoboru pružili smo našim građanima mogućnost obrade zemljišta i time ih potaknuli na zdraviji način života. Prvenstveno smo vodili računa o socijalnim kriterijima, kako bi i ovom mjerom pomogli građanima kojima je to potrebno.“

Osim toga, Gradski vrt na mjestu bivše vojarne Taborec samo je jedan od niza projekata kojima se bivšoj vojarni želi dati novi društveni značaj.

„Grad Samobor u posljednjih je nekoliko godina nekoć zapuštenu vojarnu uredio društveno korisnim sadržajima. Tako se danas ovdje nalazi najsuvremenije opremljena zgrada Policijske postaje, moderni dječji vrtić, zgrada Energometana i prostori udruga. Za potrebe građana uređeni su i sportski tereni a uskoro se kreće s uređenjem Centra za mlade i zgrade Javne vatrogasne postrojbe. Urbani vrtovi dat će dodatni sadržaj ovom prostoru koji je u kratkom vremenu iz potpuno zapuštenog postao jedna od žila kucavica Grada Samobora.“, za kraj je rekao gradonačelnik Krešo Beljak.
Društveno odgovornu akciju uređenja zajedničke zone Gradskog vrta Samobor organizirali su 24sata i Radio Kaj, uz stručnu podršku Ureda za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba te partnera projekta Zagrebačke pivovare i drugih donatora.
Samoborski Komunalac pripremio je gredice i dodatnim sadržajima uredio vrt – postavljanjem klupa za odmor, uređenjem staza, cvjetnjaka i okoliša.

Samoborka se pobrinula za opločenje društvene zone, tvrtka Scheda donirala je kosilicu, Eco Impuls presadnice povrća, a stolarija Memento vrtnu kućicu izgrađenu isključivo od prirodnih materijala. U akciji sudjelovali su i oni najmlađi i to djeca iz eko-vrtića Grigor Vitez koja su uz pomoć starijih zasadili dječje cvjetne gredice, a da te gredice budu prepune najrazličitijeg cvijeća pobrinuli su se rasadnici Pecina.

Svi okupljeni imali su priliku doživjeti prave čari vrtlarenja uz profesorice Agronomskog fakulteta Zagreb Vesnu Ždovec, Martinu Skendrović i Tanju Gotlin Čuljak koje su vodile edukativne radionice o vrtlarenju.

Za gastronomski užitak pobrinuo se Marko Jovanović iz kultne pivnice Zagrebačke pivovare Pivane u radionici „Iz vrta na stol“ koji je pokazao kako se pripremaju ukusni obroci od svježeg povrća s imanja Eko Sever i uz Šafram začine, a posjetitelji su i na licu mjesta mogli kušati sve delicije. Chefu su pomogli i polaznici Ugostiteljske škole Samobor pod vodstvom svojih profesora koji su pripremili vrtni gulaš, a svi su mogli kušati i Igomat mesne delicije te domaće proizvode sudionika Proljetnog sajma i Samoborske salamijade, manifestacija koje se održavaju 16. i 17. travnja i prezentiraju tradiciju Grada Samobora. Uz samoborsku salamu i češnofku, degustirali su se i tradicionalni samoborski aperitivi proizvođača MDM Perković, izletišta Pavlin – Koletić, OPG Fabek, OPG Franceković, OPG Mahović – Hedonica, OPG Jaić Krasnik, OPG Župančić.

U zabavnom dijelu programa posjetitelje je zabavljala pjevačica Marija Husar uz trio Roko Vušković i Samoborski kvartet Saksofona. Program su obogatili učenici Glazbene škole Ferdo Livadić, a posebnom točkom udaraljkaša najavili su ručak.
Da nitko ne ostane žedan pobrinula se Žuja koja je i ovoga puta pripremila pravu vrtnu zabavu i besplatno pivo za sve posjetitelje u skopu društveno odgovornog projekta Zagrebačke pivovare „Pivovara moj susjed“.
Ustupanjem neiskorištenih gradskih parcela zainteresiranim građanima Grad Zagreb pokrenuo je trend stvaranja urbanih vrtova koji su odlučili slijediti i mnogi drugi hrvatski gradovi. Urbani vrtovi, uz doprinos održivu razvoju i zelenim sustavima gradova, imaju niz prednosti poput provođenja vremena i druženja u prirodi, terapijskog učinka te financijske uštede. Uz mogućnost organskog uzgoja vlastite hrane, urbani vrtovi predstavljaju idealan primjer održivog korištenja gradskim zemljištem te potiču na društveno odgovorno ponašanje povezujući sugrađane i cjelokupnu zajednicu.