Osnovna škola Josipa Zorića otvorila izložbeni prostori Školske zavičajne zbirke

U sklopu projekta „Školska zavičajna zbirka dugoselskog kraja“ u Osnovnoj školi Josipa Zorića otvoren je izložbeni prostor Školske zavičajne zbirke izloživši oko 60-tak, kako uporabnih, tako i ukrasnih predmeta, te nekoliko primjeraka narodnih nošnji posavskog, prigorskog kraja. Tom svečanom prilikom uz otvorenje, održano 13. svibnja, ravnateljica Škole Mara Mamuza izrazila je veliko zadovoljstvo realizacijom, posebice kompletiranjem vrijedne zavičajne zbirke u čijem nastajanju su svojim donacijama sudjelovali bivši, ali i trenutačni djelatnici Škole, roditelji učenika i suradnici, zahvalivši se ključnim osobama u provođenju projekta profesorici povijesti Zdenki Knežić i knjižničaru Ivanu Klasniću, dok je njena uloga bila „davati vjetar u leđa“, kazala je tom prilikom ravnateljica.

O vrijednosti i važnosti projekta govorila je Zdenka Knežić naglasivši kako je projekt među 30 hrvatskih najboljih projekata prošle godine odnio pobjedu na raspisanom natječaju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa te je upravo uz financijsku pomoć Ministarstva realiziran ovaj izložbeni prostor Školske zavičajne zbirke. Financijsku dotaciju dali su i dugoselski mjesni odbori, kojima se prof. Knežić zahvalila – a to su MO Ostrna, Velika Ostrna, Puhovo, Dugo Selo Centar i Dugo Selo Jug. „Ovim projektom želimo sadašnje i buduće generacije odgajati, educirati i pokazati im da trebamo njegovati nematerijalnu baštinu, tradicijsku baštinu, običaje, našu hranu, recepte, predmete. Upravo spoznavanjem zavičajne baštine moći ćemo cijeniti nacionalnu, a onda i europsku baštinu“ poručila je Knežić, zahvalivši se svim djelatnicima škole u uključenje u projekt. Knjižničar Ivan Klasnić s druge strane najavio nastavak projekta i u sljedećoj školskoj godini, ujedno zaključnoj godini, kada će u suradnji s okolnim školama biti organizirana likovna kolonija na temu baštine. Zatim planira se Foto-safari za učenike, ali i građane koji će snimati arhitekturnu baštinu i prirodne osobitosti dugoselskog kraja. Uz izdavanje prateće publikacije u kojoj će biti predstavljen cjelokupni projekt, planirana je i organizacija stručnog okruglog stola s pratećim radionicama za učenike srodnih povijesno-geografskih grupa koje obrađuju temu etnografske povijesne baštine, najavio je Klasnić.
AUTOR: IVA GRGIĆ-OZIMEC
(dugoselo.hr)