Vesna Roje: Biti gradski zastupnik podrazumijeva stalne kontakte s građanima

U sklopu rubrike Jutarnji chat, na društvenim mrežama razgovarali smo s najnovijom zagrebačkom gradskom zastupnicom i dugogodišnjom članicom HNS-a Vesnom Roje. Što možete očekivati od nove zastupnice pročitajte u nastavku.

Dobro jutro. Nadam se da je jutro dobro počelo i da se jutarnja kavica popila. Kako ste?

Dobro jutro i Vama. Hvala na pitanju, nakon ispijene kavice, prilično sam dobro.  Vjerujem i Vi.

Nažalost kavica kod mene još nije došla na red, ali poradit ću na tome. Prije nego krenemo o političkim pitanjima, možda ne bi bilo loše da građanima Zagreba kažete nešto o sebi. Tko ste, čime se bavite, kako izgleda vaše klasično jutro i ostatak dana?

Umirovljenica sam, mada mi je draži izraz penzionerka, jer definitivno ‘ne mirujem’. Rođena sam u Zagrebu u kojem sam provela cijeli svoj život i velika zaljubljenica u svoj grad, kao uostalom i velika većina Zagrepčana. Završila sam II. gimnaziju u Križanićevoj ulici, koja je u moje vrijeme nosila i naziv “Braća Ribar, i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagreb gdje sam stekla naziv dipl.ing. agronomije. U mirovinu sam otišla po ‘sili zakona’, dakle sa navršenih 65 godina života i to iz Gradske uprave u kojoj sam provela zadnjih 10 godina svoga rada. Prve četiri godine radila sam u svojstvu zamjenice pročelnika, a zatim kao stručna savjetnica u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo. To će mi iskustvo znatno pomoći i u radu predstavničkog tijela kao zastupnici Gradske skupštine.

U Hrvatskoj narodnoj stranci sam 16 godina i za svoj aktivni rad prošle sam godine nagrađena najvažnijom stranačkom nagradom “Krešimir Džeba”. Kako sam aktivna i dalje, te uz obiteljske obaveze, nekog bilo ‘klasičnog jutra’ ili ostatka dana, baš i nemam.

Sad kad smo pokrili uvod, vratimo se na ozbiljnije teme. Je li Vam imenovanje za gradsku zastupnicu došlo kao iznenađenje ili su vas u stranci već pripremali za takvu mogućnost?

Ovaj uvod uopće nije bila ‘neozbiljna tema’ , ja sam prilično ozbiljna osoba.

Imenovanje za gradsku zastupnicu nije za mene predstavljalo iznenađenje, da, bilo je u pripremi u mojoj Gradskoj organizaciji. Zahvalna sam im na ukazanome povjerenju i nadam se da ih neću razočarati. Teško će biti ‘držati korak’ s mojim stranačkim kolegom i prijateljem Tomislavom Stojakom kao najaktivnijim gradskim zastupnikom, što su već i neki mediji objavili.

A što Zagrepčani mogu, očekivati od svoje nove zastupnice? Iako bi zastupnicima prioritet trebali biti svi građani, nekako je postalo tradicionalno da se, kao i u svakoj organizaciji, najviše bave onim dijelom politike koji i sami najbolje razumiju. Imate li i vi neku granu rada kojoj se želite posebno posvetiti?

Zagrepčani mogu očekivati – uključivanje. Uključivanje u odlučivanje rješavanja njihovih, naših, gradskih problema, što je već dugi niz godina u potpunosti zanemareno. I tu vidim ulogu zastupnika što podrazumijeva stalne kontakte s građanima. Ova činjenica koju ste naveli da se zastupnici bave dijelom politike koju najbolje razumiju, stoji tek djelomično. Bilo bi, naime, dobro da je tako, ali podatak kojemu svi svjedočimo o izvjesnom broju zastupnika koji nisu sudjelovali nijednom u svom mandatu kako u raspravama, tako ni u postavljanju pitanja na ‘aktualcu’, je poražavajući.

Poražavajuća je i činjenica da svoje probleme građani najjednostavnije rješavaju postavljajući gradonačelniku pitanja u tjednoj radio emisiji. Gdje je tu uloga zastupnika, članova Vijeća četvrti ili pak, mjesnih odbora. U tome dijelu, između ostaloga, ću se zalagati za promjene.

A sad kad znamo što građani mogu očekivati od vas, kakva su vaša očekivanja od Gradske skupštine. Imate li tremu, obzirom da vam je 21. srpnja prva sjednica? Osim zastupnika Stojaka, imate li još nekoga s kime ste u tako prijateljskim odnosima?

Što očekivati od Gradske skupštine u kojoj je glavna tema čuveno – preslagivanje. Oni koji su bili oporba i napadali gradonačelnika iz svih ‘oružja’, sad su u koaliciji, pardon, ‘sporazumu’, naučili smo da tako bolje zvuči. Mislim tu, naravno, na HDZ. Oni koji su bili u koaliciji, sad su oporba, kao bivši predsjednik Skupštine gospodin Darinko Kosor. Namjerno ne kažem HSLS, jer su od nekada prestižne stranke sada postali neprepoznatljivi. Tako da od brige za Zagrepčane, malo je što ostalo. A nas bi se građene moglo poistovjetiti s naslovom dječje TV emisije Mladena Kušeca “Patuljci pojma nemaju”. Za razliku od njegovih ‘patuljaka’ koji su ‘pojma imali’, mi, iako nismo patuljci, zaista nemamo pojma što nam sprema gradska uprava, niti nas se pita. To bi trebalo očekivati od Skupštine – da takav način rada nastoji promijeniti.

Mi smo u našoj HNS-ovoj Gradskoj organizaciji svi stranački kolege i prijatelji, što ne znači da uvijek svi isto mislimo i da se sa svakim prijedlogom pojedinca slažemo.

A što vi mislite da je, van političke sfere, najpotrebije Zagrebu? Više vrtića, knjižnica, novi bazeni, lunapark…Da vi imate gradonačelnikove ovlasti i potporu Gradske skupštine, što bi za vas bio najbitniji projekt?

Zagrebu je mnogo toga potrebno, teško je bilo što izdvojiti. Ono što je svakako bitno, je sačuvati i vratiti – zagrebački ‘štih’, kako to voli reći gradonačelnik. Nedavno je ove zadnje događaje vezane za Britanac, starijim Zagrepčanima poznat i kao Ilički plac, novinarka jednih dnevnih novina nazvala ‘egzorcizmom’ nad tim popularnim trgom. Ja bih to proširila i rekla da se već godinama istjeruje ‘duh’ Zagreba.

Svakako je važno sve što se nabrojili, ali grad gubi svoj urbanitet. Počevši od neizbježnih šatora na glavnom gradskom trgu, nestanak gradskih, bečkih kavana, a toliko se volimo uspoređivati s Bečom, bujanje pekara, bez reda i smisla, zatvaranje obrtničkih lokala koja zjape prazna i neuredna, propala donjogradska i gornjogradska pročelja, preizgrađenost, postavljanje spomenika po kojekakvim neprikladnim lokacijama…

Nizašta se ne pita struka, a javni natječaji za objekte koje ‘krase’ javni prostor, izostaju. Još bih svakako naglasila prometne probleme, posebno u Donjemu gradu, za koje nema sluha i ne rješavaju se. Mi u HNS-u o svemu tome godinama govorimo i predlažemo rješenja, ali sluha za to nema.

Evo, to bi bilo to. Hvala Vam na vremenu u i želim vam ugodan ostatak dana.

I ja Vama. Čujemo se.