ČAŠA SAVE: Zrinjevac dobio novu skulpturu s vodom iz rijeke

Instalacija pod nazivom Čaša Save, skulptura u obliku predimenzionirane čaše unutar koje se, zahvaljujući dvostrukim stijenkama, nalazi voda iz rijeke Save, postavljena je danas na Trgu Nikole Šubića Zrinskog.

Nesvakidašnje djelo koja Savu dovodi u samo središte metropole postavljeno je u okviru Programa Sava, projekta usmjerenog na zaštitu, uređenje i korištenje rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do grada Siska. Autor je instalacije renomirani umjetnik i scenograf Ivica Propadalo, a uz njega su instalaciju predstavili i Tedi Lušetić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, te Dubravko Ponoš, direktor Programa Sava.

“Cilj je naše instalacije oživjeti i potaknuti pozitivne emocije građana Zagreba prema rijeci Savi, ali ih ujedno i osvijestiti o potrebi za cjelovitim, kompleksnim rješenjem koje ponajprije rješava velik problem opadanja razine podzemnih voda na širem zagrebačkom području i potrebe za adekvatnom zaštitom od poplava. Program Sava je projekt koji odgovara na sva ključna pitanja prostora uz rijeku od hrvatsko-slovenske granice do grada Siska, od vodnogospodarskog pitanja preko zaštite od poplava i zaštite okoliša do iskorištavanja energetskog, prometnog i turističkog potencijala“, istaknuo je Dubravko Ponoš, direktor tvrtke Program Sava d.o.o., koja je kao dio HEP Grupe zadužena za provedbu projekta prema mandatu Vlade Republike Hrvatske.

Program Sava usmjeren je na stabilizaciju razina podzemnih voda, podizanje razine obrane od poplave na području od granice s Republikom Slovenijom do grada Siska, stvaranje potencijala za razvoj plovnog puta, korištenje energetskog potencijala rijeke te uklanjanje linije poplavnog rizika iz središta grada Zagreba.

Današnji sustav zaštite od poplava star je više od pola stoljeća i razvijen je kao odgovor na katastrofalnu poplavu koja je 1964. godine prekrila trećinu Zagreba. Strah od rijeke i njezine razorne moći tad je zamijenio dotadašnji suživot s rijekom i u potpunosti zasjenio njezinu pozitivnu i neospornu ulogu u svakodnevici Zagrepčana. Spomenuti sustav obrane od poplava nikad nije dovršen, odnosno zaustavljen je na svega 40 posto projektiranog obujma.

S druge strane, u Sloveniji je dionica Save u potpunosti regulirana izgradnjom četiriju hidroenergetskih objekata, no time su uz rješavanje tamošnjih poteškoća neizbježno uzrokovani problemi u Hrvatskoj. Naime, rezultat slovenske izgradnje hidroelektrana djelomično je i snižavanje razine podzemnih voda u Hrvatskoj, a iznimno zabrinjava činjenica da su se razine podzemnih voda na kojima počiva vodoopskrba grada Zagreba u posljednjih 40 godina snizile za čak četiri metra, čime se narušavaju i ekosustavi koji ovise o njima. Program Sava predviđa sprečavanje erozijskih procesa i stabilizaciju razine podzemnih voda kroz izgradnju sedam hidroelektrana, od kojih bi četiri bile smještene unutar grada kao male hidroelektrane snage ispod 10 Mw na pozicijama kod Jaruna, Šanci, Petruševca i Ivanje Reke.

Osim što bi takva hidroenergetska postrojenja izgrađena na vodnim stepenicama mogla proizvodnjom zadovoljiti čak 23 posto potreba Zagreba za električnom energijom i to iz obnovljivih izvora, svaki bi objekt u sebi nosio i potencijal korištenja pragova kao mostova za pješački, biciklistički ili motorizirani promet. Uz to, zbog proizvodnje na mjestu potrošnje, gubici u prijenosu energije bili bi minimalni.

Osim izgradnje hidroenergetskih objekata, Program Sava predviđa i rekonstrukciju postojećeg kanala Sava-Odra te izgradnju novog kanala Sava-Sava kojim bi se linija rizika i obrane od poplava premjestila s nasipa u gradu na nasipe novog kanala. On bi ujedno postao plovan u kategoriji teretnih brodova, a prometni bi se potencijal kroz projekt ostvario i novostvorenim plovnim putem za turistička plovila do slovenske granice. Oslobođeni prostor uz postojeće nasipe u gradu postao bi raspoloživ za različite turističke i rekreativne sadržaje koji bi se definirali izvan ovog projekta, kroz buduće zajedničke odluke Grada Zagreba, arhitekata i građana.
Goruće potrebe Zagreba i okolice za stabilizacijom razina podzemnih voda i stvaranjem dugoročnog rješenja za obranu od poplava nisu jedini razlog neophodnosti ovakvog cjelovitog projekta. Tu su i obveze koje je Republika Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju, poput poštivanja odredbi Okvirne direktive o vodama (EU Water Framework Directive 2000/60/EC) prema kojoj svako značajno smanjenje količina podzemnih voda treba spriječiti kako bi se postiglo dobro količinsko stanje podzemnih voda. Na to ukazuje i Strategija upravljanja vodama, krovni dokument Republike Hrvatske za upravljanje vodama, prema kojem su vodni resursi prvorazredno pitanje nacionalnog suvereniteta i interesa te je neupitno da smanjenje količina podzemnih voda treba spriječiti.
Program Sava realizira se uz podršku institucionalnih dionika – Ministarstva gospodarstva, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva poljoprivrede, Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Hrvatskih voda i HEP grupe. Visoki dužnosnici, predstavnici dionika, okupljeni su u Vijeću programa čija je zadaća donošenje strateških odluka u razvoju Programa. Kao operativna podrška razvoju Programa osnovana je Operativna skupina u kojoj su delegirani viši službenici institucija dionika zaduženi za svakodnevnu komunikaciju i podršku Programu Sava d.o.o. Nadzorno je tijelo programa Stručni savjet koji trenutno okuplja 23 stručnjaka sa zadaćom savjetovanja voditelja Programa te rada na razvoju Programa s ciljem stručne i znanstvene evaluacije svih rješenja i dokumentacije, kako bi se osigurala maksimalna transparentnost i minimalna mogućnost pogreške u razvoju.
Održivost projekta potvrđena je i testiranjem stupnja održivosti provedenim korištenjem metodologije Hydropower Sustainability Assesment Protocol (HSAP). Program Sava prvi je projekt u svijetu za koji je navedeno testiranje provedeno u ranoj fazi razvoja programa, a dosad su prema tom protokolu ocjenjivani i projekti u Njemačkoj, Australiji, Kini, Kanadi i drugim zemljama.

Procjena je u potpunosti financirana iz projekta EU Hydro4LIFE, a provedena je u devet različitih kategorija – dokazana potreba, analiza opcija, politike i planovi, politički rizici, institucionalni kapacitet, tehnički rizici, društveni rizici, okolišni rizici, ekonomski i financijski rizici – u kojima je projekt u potpunosti zadovoljio kriterije održivosti.
Cijena realizacije Programa Sava procjenjuje se na 1,4 milijarde eura, a s obzirom na ekološke, društvene i ekonomske koristi Programa financiranje se može realizirati i kroz fondove Europske unije.

Važno je napomenuti i kako se Program Sava nalazi na listi za financiranje iz Junckerovog plana, a Europska je unija razvojni potencijal projekta prepoznala još u fazi projektiranja te je fond Western Balkans Investment Framework odobrio dotad najviši iznos tehničke pomoći, u visini od 1,5 milijuna eura.
Procjena je stručnjaka kako se s prvim projektom unutar Programa može započeti za manje od dvije godine, dok je cijeli projekt moguće realizirati u roku od deset do dvanaest godina.