Tiflološki muzej poziva na spoj na slijepo

Neviđeno, originalno i intrigantno – komentari su prvih posjetitelja/putnika kroz osjetilno putovanje “The best place for a blind date/Najbolje mjesto za spoj na slijepo” u Tiflološkom muzeju. Paradigma “blind date” poslužila je autorima izložbe Morani Vouk i Igoru Maroeviću, kustosima Tiflološkog muzeja, kao idejno polazište ove virtualne avanture.

-Prvi dio tog putovanja vezan je uz Tamnu sobu čiji je cilj i svrha dočarati stanje nevida, a ujedno je Tamna soba i multisenzorička soba. Naime, posjetitelj može dobiti približnu predodžbu o tome kako je to biti slijep jedino ako ga se dovede u situaciju u kojoj se mora snaći bez vizualnih informacija. Istovremeno može/mora osvijestiti sva preostala osjetila (dodir, sluh, okus i njuh). Na taj se način također posredno djeluje u smjeru senzibilizacije videćih posjetitelja prema osobama s oštećenjem vida, ali i prema osobama s različitim vrstama invaliditeta, rekla je Morana Vouk.

-Temeljna potka izložbe/putovanja je sveopća virtualnost koja je prisutna u svim segmentima života. Na pitanje da li je virtualno stvarno ili nestvarno, ljudi, koji svoje realno vrijeme provode u virtualnom prostoru, odgovaraju na različite načine: Stvarnost je stvarna, a virtualno je nestvarno; mada se i u virtualnom dešavaju stvarne stvari. Virtualno je paralelna stvarnost. Stvarnost je često netočna. Zaključak bi mogao biti da je nešto, virtualno ili stvarno, stvarno u onoj mjeri u kojoj je netko zdravo stvaran u tome, kolika mu je sposobnost prosudbe, samostalnog odlučivanja i razina samoosviještenosti. Zato smo se odlučili poigrati se stvaranjem stvarne virtualnosti, nasuprot virtualnoj stvarnosti, dodao je Igor Maroević.

U drugom dijelu izložbe ostvarena je virtualna veza s Muzejem prekinutih veza, a fizička/taktilna poveznica između dva muzeja nalazi se i u Muzeju prekinutih veza.
-Sretni smo i ponosni što su nam se javili iz Tiflološkog muzeja i inicirali ovu suradnju. Ovo je izložba koja se temelji na doživljaju i emociji, a to je ono na čemu se temelji i Muzej prekinutih veza. Kroz razgovor smo došli do zaključka kako često koristimo fraze poput „Ljubav je slijepa“ te smo pokušali naći priče koje kroz takve fraze pokazuju kako se sljepoća koristi kao metafora u ljubavi, rekla je Ivana Družetić, voditeljica kolekcije i putujućih izložbi u Muzeju prekinutih veza.

Posjetitelji mogu pogledati i dokumentarni film „Ljubav nije slijepa“ redateljice Višnje Biti, nastao 2004. u produkciji Hrvatskog filmskog saveza koji priča priču o ljudima koji su se na Kubi liječili kao slijepe osobe i zaljubili.

-Film apsolutno korespondira s idejom izložbe i to kroz sva tri elementa. Ono što je možda najljepše je to da bez obzira što je od samog nastanka filma prošlo više od deset godina, on i dan danas uspije prenijeti najvažniju poruku: čovjek srcem najbolje vidi. U tom pogledu je film, kao i ova izložba, svevremenski, izjavila je Vera Robić-Škarica, producentica filma.
U kreiranju mirisne virtualne stvarnosti sudjelovao je Borut Mihalić, a producent izložbe je Borna Subota.

Izložbu možete posjetiti do 31. siječnja, također i tijekom Noći muzeja, 27. siječnja.