Bandić Skupštinu otvara pripadnicima nacionalnih manjina

U novom sazivu Skupštine sjediti bi trebali i predstavnici nacionalnih manjina, srpske, bošnjačke i albanske. Broj zastupnika ostati će isti, 51, ili će se čak povećati na maksimalno 57 zastupnika, ovisno o tome na koji način predstavnici nacionalnih manjina uđu u Skupštinu. Razgovarali smo o tome s Ratkom Maričićem, predsjednikom Odbora za Statut, Poslovnik i propise.

Naime, Ustavni zakon o zaštiti nacionalnih manjina propisuje da jedinice lokalne samouprave u kojima živi 5 ili više posto pripadnika određene nacionalne manjine moraju u svojim skupštinama odnosno vijećima imati zastupljene pripadnike te nacionalne manjine, no ukoliko ih imaju manje od 5 posto, kao što je to slučaj Zagreba, mogu im (ali ne moraju) osigurati mjesta u predstavničkim tijelima. Milan Bandić odlučio se na to ususret nadolazećim izborima.

Oporbenjaci su to već prozvali predizborno-postizbornim Bandićevim trikom – predizborno kupuje glasove pripadnika nacionalnih manjina, a postizborno će imati njihove ruke u Skupštini.

Dobro jutro! Pojasnite nam prijedlog gradonačelnika, o čemu je riječ?

Gradonačelnik Bandić je predložio da se, u skladu s Ustavnim zakonom o zaštiti nacionalnih manjina i u skladu sa Zakonom o lokalnim izborima, zaštite one nacionalne manjine u Gradu Zagrebu kojih ima u ukupnom broju građana Zagreba više od od 0,5 posto. To su srpska nacionalna manjina, bošnjačka i albanska.

Koliko bi to onda bilo gradskih zastupnika-manjinaca?

Izračunom se došlo do toga da su one zastupljene u stanovništvu Grada Zagreba više od pola posto, i to kad se preračuna, predložio je da to budu  tri predstavnika srpske nacionalne manjine, dva bošnjačke i jedan albanske.

Kako bi to u Skupštini onda izgledalo?

To znači da, kada se izabere 51 gradski zastupnik, tada se gleda je li to u skladu s tom odredbom, naravno, ako ona bude prihvaćena na Skupštini. Ako su tri-dva-jedan u tih 51 sadržani, onda tako i ostaje. Ako nisu, onda se oni traže unutar listi stranaka koje su ih predložile i onda oni ulaze u Skupštinu, i to na način da se povećava broj članova Skupštine za onoliko koliko zastupnika nacionalnih manjina nedostaje. Ovdje treba napomenuti da prema Zakonu o lokalnim izborima, to nisu posebne liste već stranke unutar svojih listi mogu predložiti predstavnike nacionalnih manjina.

A što ako se ni na taj način ne popuni kvota?

Ukoliko se ni na taj način ne može popuniti broj, tada dolazi do dopunskih izbora na kojima se biraju članovi tih nacionalnih manjina.

U kojoj je fazi ovaj prijedlog?

Ovaj prijedlog danas ide na Odbor za Statut, Poslovnik i propise koji će ga prihvatiti ili neće. Onda ide na prvo čitanje na Gradsku skupštinu i tek onda na još jednu Skupštinu na kojoj će se prijedlog prihvatiti ili neće.

Zašto tek sada gradonačelnik to predlaže?

Zašto tek sada, nije na meni da odgovaram u njegovo ime, to treba pitati gradonačelnika. No ja mislim da je uvijek dobro da se u skladu sa Ustavnim zakonom o zaštiti nacionalnih manjina primijeni ta odredba.