Švaljek: “Dosta je mulja(nja)!”

Sandra Švaljek

Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Sandra Švaljek održala je povodom Svjetskog dana voda konferenciju za medije na temu “Dosta je mulja(nja)!”. Švaljek je napomenula kako građani Zagreba i zagrebačka poduzeća plaćaju najskuplju vodu među gradovima u okruženju te da se zbog nepovoljnog ugovora iz gradskog proračuna godišnje izdvaja 100 do 120 milijuna kuna za Zagrebačke otpadne vode.

Glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda su otpadne vode, zbog čega je konferencija održana kod Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba. Sandri Švaljek se na konferenciji pridružio i Mirko Budiša, član njenog stručnog tima zadužen za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom.

Švaljek je istaknula kako Zagrepčani plaćaju najvišu cijenu vode među gradovima u okruženju.Cijena koju plaćaju poduzeća je dvostruko veća od one koju plaćaju kućanstva, što znači da zagrebačke tvrtke plaćaju iznimno veliku naknadu i to im narušava konkurentnost.

– Ono što je manje poznato, koncesijski ugovor sa Zagrebačkim otpadnim vodama je nepovoljan za građane, a povoljan za koncesionara. Svake godine koncesionar, osim što ostvari prihod naplatom svoje naknade od građana, ima pravo i na dodatni prihod iz gradskog proračuna do iznosa ugovorenog koncesijskim ugovorom. Svako kućanstvo plati još 400 do 500 kuna godišnje, jer se za Zagrebačke otpadne vode iz proračuna godišnje izdvaja 100 do 120 milijuna kuna. Tim iznosom bi se moglo financirati četiri do pet vrtića s deset odgojnih skupina ili dvije velike osnovne škole za 400 učenika – dodala je Švaljek.

Nadalje, naglasila je kako ova vlast već 16  godina nije riješila pitanje mulja iz pročišćivača.

– Kod Zagrebačkih otpadnih voda preostaje otpadni mulj kojeg danas ima gotovo pola milijuna tona. Svake godine se proizvede novih 50 tisuća tona tog otpadnog mulja, za kojih više nema mjesta. Prema nekim procjenama, Zagreb bi sada za odvoženje i eventualno spaljivanje tog mulja trebao platiti oko 40 milijuna kuna godišnje, što je iznos dovoljan za izgradnju dva vrtića za deset odgojnih grupa – kategorična je Švaljek.

Podsjetila je i kako je sustav vodoopskrbe na području Grada Zagreba u lošem tehničkom stanju, pa gubici vodovodnog sustava iznose gotovo 50 posto.

– To povećava cijenu vode koju mi plaćamo, a za transport do krajnjih korisnika troši se i enormna količina električne energije. Modernizacija sustava vodoopskrbe i odvodnje zato je jedan od prioritetnih projekata u Zagrebu. Procijenjeni trošak tog projekta je oko 160 milijuna eura, a dio tog ulaganja mogu pokriti i sredstva iz EU fondova – zaključila je.

Mirko Budiša, član stručnog tima zadužen za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom govorio je o rješenju za zbrinjavanje otpadnog mulja.

– Grad Zagreb predvidio je spomenutih pola milijuna tona zbrinuti spaljivanjem u spalionici, no prema našem programu spalionice neće biti već je pripremljen integralni plan zbrinjavanja otpada u koji je uključen i mulj. Otpadni mulj je za nas resurs, odnosno sirovina za proizvodnju bioplina. Nakon što se proizvede bioplin, ostatak se može kompostirati te se, ovisno o kvaliteti komposta, upotrijebiti na poljoprivrednim zemljištima. Dakle, proizvodnja plina i materijalna oporaba mulja su u skladu sa smjernicama novog Nacionalnog plana gospodarenja otpadom – rekao je Budiša.

Mirko Budiša

Sandra Švaljek rekla je kako je najštetniji dio ugovora onaj koji garantira koncesionaru godišnji prihod, a sav rizik neostvarivanja tog prihoda prebacuje se na građane.