Bitka protiv vandalskog grafitiranja – unaprijed izgubljena?!

Grafiti

Posljednja sjednica Gradske skupštine u ovom sazivu donosi, između ostaloga, i odluku od zaštiti od grafita. Ona je, zapravo, dio nedavno donesene odluke iliti projekta obnove pročelja višestambenih zgrada obzirom da su gradski zastupnici upozoravali gradonačelnika Bandića da nema smisla uređivati fasade bez da ih se prethodno (i naknadno) ne zaštiti od vandalskih grafita.

Grad Zagreb dugo već vodi borbu protiv vandalskog grafitiranja, uglavnom bezuspješno. Grafita je sve više i gotovo ni jedna zgrada u Zagrebu od njih nije sigurna. Nisu pomogle ni brojne nadzorne kamere postavljene po gradu.

Bandićevi oponenti prigovaraju mu da nije ni pokušao utjecati na državne vlastodršce, kako ranije SDP-ove, tako ni sadašnje HDZ-ove, a kako bi se promijenio Zakon, u vidu strožih kazni za vandalsko grafitiranje te u vidu davanje većih ovlasti komunalnim redarima. Redari, naime, sada nemaju pravo niti zadržati počinitelja, niti ga legitimirati. Dakle, ukoliko grafitera uhvate na dijelu – praktički su nemoćni.

Odluka koja se donosi na sjednici Skupštine iduću srijedu stanje bi mogla malo popraviti, no ne puno s obzirom da je, tvrde upućeni, nedorađena, šupljikava i manjkava.

Gradska odluka, odnosno, prijedlog s kojim gradonačelnik Milan Bandić ide na predstojeću sjednicu Skupštine donosi tri ključne stavke u borbi protiv vandalskog grafitiranja – uklanjanje postojećih grafita, nanošenje zaštitnog antigrafitnog premaza te postavljanje videonadzora.

No u priču će se morati uključiti i građani jer od grafitiranja će se štititi isključivo one zgrade čiji suvlasnici na to pristanu, a to znači i troškove za njih same jer Grad će im sufinancirati samo (veći) dio troškova zaštite.

S 80 posto iznosa Grad će građanima sufinancirati uklanjanje grafita, sa 60 posto nanošenje zaštitnog premaza, s 80 posto nabavu kamera i ostale opreme za zaštitu uličnog te sa 60 posto nabavu kamera i opreme za ostala pročelja.

Skupštinski zastupnik HSLS-a i stručnjak za sigurnost, Alen Ostojić, iako načelno pozdravlja iskorak u borbi protiv vandalskog grafitiranja, prema ovom Bandićevom prijedlogu dosta je kritičan, i to iz više razloga. Prvo, zato što u prijedlogu ove odluke nisu jasno razdvojeni grafiteri-umjetnici od grafitera-vandala odnosno grafitiranje kao umjetnost i grafitiranje kao vandalizam i nanošenje štete.

– Ja prvo mislim da trebamo razlikovati vandalske grafite od grafita kao umjetnosti i zato sam mišljenja da se gradska karta grafita trebala nazvati karta vandalskih grafita, kao što se i ova odluka trebala nazvati zaštitom od vandalskih grafita. Tako bi Gradska uprava poslala snažnu poruku da će se boriti protiv vandalskih grafita, a s druge strane, razvijati priču kada se radi o uličnoj umjetnosti. Ovo što odluka u sebi sadrži jedan afirmativni pristup prema umjetničkim grafitima, trebalo se prije svega nalaziti u Strategiji kulturnog razvoja Grada Zagreba, koja je usvojena na istoj onoj sjednici kada je usvojen i Akcijski plan borbe protiv grafitiranja, to je bilo u ožujku 2015. Zato mi je žao što se gradonačelnik Bandić nije našao s grafirterima-umjetnicima i s njima zajedno vidio i dogovorio pogodne lokacije za njihove radove – rekao je Alen Ostojić za Dalje.

Drugo, zato što u prijedlogu odluke nije jasno o kakvim se kamerama i kakvoj opremi radi, i tko će koristiti te kamere. Hoće li one biti spojene na postojeći sustav videonadzora ili neće.

– Gradska uprava ovdje daje mogućnost građanima da na pročelje postave jedan sustav videonadzora do pet i pol tisuća kuna. Ono što mene zabrinjava, o kakvoj vrsti i kvaliteti kamera se radi. Jesu li te kamere svojom kvalitetom standardizirane s kamerama koje su u vlasništvu Grada Zagreba, hoće li te kamere biti vezane uz gradski centar za videonadzor. Nemojmo zaboraviti da je gradonačelnik 1. prosinca 2011. otvorio, citirat ću, “Centar za videonadzor pogrešno parkiranih vozila, zaštitu od grafita i očuvanje javnog reda”. Ako to neće biti integrirano, ako to nije iste razine kvalitete, onda ta priča da će policija putem tih videokamera identificirati vandale je iluzija – nastavio je Ostojić.

Treće, spomenuto, zato što se gradonačelnik Bandić niti nitko od njegovih suradnika nije ni potrudio utjecati na izmjene Zakona, kako bi se komunalnim redarima dalo barem malo veće ovlasti jer ovako su u borbi protiv vandala – nemoćni.

– Gradska uprava je u potpunosti “zaboravila”, barem pokušati utjecati, na izmjenu nacionalnog zakonodavstva, i izmjenu vlastitih odluka, kako bi se komunalnim redarima dale veće ovlasti. Oni i dalje neće biti učinkoviti jer nemaju adekvatne ovlasti. Oni nemaju dvije značajne ovlasti – zadržavati počinitelja i utvrđivanje njegova identiteta. I ako komunalni redar danas uoči osobu koja negdje šara neku škrabotinu, o mu ne može ništa – istaknuo je HSLS-ovac.

Na koncu, pita se Ostojić, što je i s tim famoznim premazom. Jedan njegov sloj zgradu “štiti” godinu dana, dva sloja i do pet, a tri sloja cijelo jedno desetljeće. Cijena, ovisno o broju slojeva, je drugačija, ali i zaštita je, dakle, drugačija.

– Hoćemo li ići s jednim slojem pa tako jednom godišnje ili ćemo ići s tri sloja i tako zgradu zaštititi na čak deset godina. To u prijedlogu nigdje ne piše – zaključio je.

No pitanje je, na kraju, hoće li gradonačelniku Bandiću ova odluka proći obzirom da za nju u Proračunu nije osiguran novac. Skupštinski odbori prijedlogu zbog toga baš i nisu naklonjeni, a matični odbor o tome se prijedlogu očitovao negativno.