Tomislav Tomašević: “Spremni smo preuzeti odgovornost za upravljanje Zagrebom”

Razgovarali smo s Tomislavom Tomaševićem Senfom, mladim aktivistom i kandidatom za zagrebačkog gradonačelnika inicijative “Zagreb je NAŠ!”. Što on i kolege mu nude Zagrebu i Zagrepčanima, kako bi se uhvatili u koštac s problematikom otpada i prometa, kako smanjiti velike račune Zagrepčana, i još mnogo toga…

Tko je Tomislav Tomašević?

Ja sam, ajmo reći, aktivist koji se borio za javni interes u različitim borbama u Zagrebu u zadnjih 15 godina. Od urušene Kupske ulice zajedno sa stanarima, sa radnicama Kamenskog protiv uništenja te tvornice pa do borbe protiv legalizacije Todorićevog dvorca iz hotela u njegovu rezidencijalnu građevinu pa do vjerojatno najpoznatije Varšavske ulice i Cvjetnog trga gdje smo se borili protiv izgradnje tog trgovačko-poslovno-stambenog objekta sa garažom za koju je bio ulaz u pješačkoj ulici, što su na kraju platili građani, porezni obveznici. Uz sve te borbe za javni interes, završio sam na Fakultetu političkih znanosti preddiplomski i diplomski iz politologije, isto tako sam magistrirao društvo, okoliš i razvoj na Sveučilištu u Cambridgeu. Zadnje četiri godine sam se bavio istraživačkim radom na temama upravljanja komunalnim i javnim ustanovama, upravljanja vodnim uslugama i industrijom flaširane vode, analizama zaštite okoliša, održivim razvojem, zajedničkim dobrima, participativnim upravljanjem i tako dalje.

Kandidat ste za gradonačelnika Zagreba, što očekujete od ocvih izbora, kandidata ima puno, aktualni gradonačelnik Milan Bandić prvi puta ima jaku konkurenciju?

Očekujemo od ovih izbora dobar uspjeh. Kao što ste rekli, kandidat sam za gradonačelnika političke platforme Zagreb je NAŠ!. To je nova politička platforma, počeli smo s javnim djelovanjem tek prije nekoliko mjeseci. Dosta nam je ovakvog upravljanja gradom već unazad 16t godina, za što ne krivimo samo gradonačelnika Milana Bandića već i stranke koje su ga dovele na tu poziciju, prije svega SDP čiji je Bandić proizvod, ali i druge stranke koje su tome doprinijele, kao što su HNS, HDZ i HSLS. Svi oni zajedno su zapravo odgovorni za ovakvo stanje u Zagrebu i za ove krive prioritete, za nerazvoj grada u različitim projektima i aspektima u zadnjih 16 godina. Tu smo, recimo, javnim djelovanjem počeli u Paromlinu koji je ruševina, a nalazi se 300 metara od Ureda gradonačelnika. Možemo govoriti i o tramvajskoj mreži koja se nije širila zadnjih 16 godina, možemo o neispunjenom projektu žičare koja se 10 godina nije gradila, možemo pričati o vrtićima i prenatrpanim grupama, lošim uvjetima rada, Pročistaču otpadnih voda i tom štetnom ugovoru koji je potpisan na početku mandata ove vlasti, zbog čega je voda poskupila čak tri puta, zbog čega privatna poduzeća ostvaruju dobit od gotovo 50 posto, itd. Znači, različite korupcije, različite afere, sve što se u Zagrebu radi preplati se i po tri-četiri puta, novac izvlače različiti kumovi i prijatelji gradonačelnika i to mora jednom stati.

To je bilo i moje iduće pitanje, dakle, što sve zamjerate aktualnom gradonačelniku?

Zamjeramo prije svega to što Zagreb ima veliki Proračun, novaca ima jako puno, Zagreb ima proračun kao 127 ostalih gradova u Hrvatskoj. I mit je da gradonačelnik Bandić  gradi puno i da je puno toga napravio i da je puno toga napravio za malo novaca. Situacija je upravo obrnuta, malo toga je napravio za puno novaca, a razlog tome je upravo ovo što sam rekao – da se sve preplaćuje po nekoliko puta, da privatna poduzeća od toga izvlače korist. Na Pročistaču otpadnih voda, kao što sam rekao, 50 posto dobiti. Takav kredit je nepovoljan po grad. Tu je i Arena Zagreb, zbog čega građani plaćaju 10 milijuna eura za to javno-privatno partnerstvo, i plaćat će to još sljedećih 20 godina. Pročistač ćemo preplatiti barem 5-6 puta, a morat ćemo ga plaćati i dalje, iznos od čak 400 milijuna kuna svake godine do 2028. godine. Tu su i zlatni wc-i, koji su koštali kao da su od zlata, pa prenamjene zemljišta. Dakle, na svakom se koraku izvlače zajednički resursi za privatnu korist jednog malog kruga ljudi, radi se vjerojatno o stotinjak obitelji koje koriste zajedničke resurse Grada Zagreba.

Rekli ste da s ove četiri nabrojane stranke ne mislite ulaziti u nikakve koalicije, tko onda dolazi u pitanje?

U obzir dolaze samo stranke koje su progresivne, da nisu desne i da se nisu kompromitirale zadnjih 10 godona suradnjom s Bandiće. osim sa strankom Za grad, s kojom već surađujemo i idemo na izbore na sve četiri razine, dakle, i za gradonačerlnika i Skupštinu, vijeća četvrti i mjesne odbore. Osim Stranke Za grad, razgovaramo još i sa strankama Nova ljevica, OraH i Radnička fronta. I evo, nadam se da ćemo sljedeći tjedan imati neke informacije o zajedničkom izlasku na izbore.

Gradska skupština? Naravno, važne su i gradske četvrti i mjesni odbori, no Skupština ipak na neki način kontrolira rad gradonačelnika?

Nakon izmjena Zakona slabija je kontrola Skupštine nad gradonačelnikom jer se on sada bira izravno. Takva rješenja nisu dobra jer se pokazalo da je apsolutna moć gradonačelnika još i veća, to se vrlo dobro vidi u Zagrebačkom holdingu gdje je gradonačelnik bio jedini član Skupštine. I cijeli taj proračun Holdinga od 5.5 milijardi kuna u rukama je jednog čovjeka, sva ta zaposlenja i sve je to u njegovim rukama. dakle, Skupština ima manju kontrolu nad njime, ali i dalje je nekakav korektiv gradonačelnika i gradske vlasti. Očekujemo dobre rezultate, ja vjerujem da bi bio dobar gradonačelnik. A ako to ne postignemo, vjerujem da ćemo postići dobar rezultat za Gradsku skupštinu i onda na taj način kontrolirati gradonačelnika i vlast iz te pozicije.

Predstavili ste i kandidatkinje za svoje zamjenice?

Predstavili smo kandidatkinje za dogradonačelnice, to su Urša Neda Rauhar i Danijela Dolenec. Urša Neda Rauhar je izvrsna glumica, osoba koja zna jako puno o kulturi u Zagrebu, ali isto tako hrabra i poznata aktivistica koja se u ovih nekoliko desetljeća dokazala u brojnim borbama za javni interes u Gradu Zagrebu i u Hrvatskoj. S druge strane, Danijela Dolenec je izvrsna znastvenica koja se obrazovala na najpoznatijim sveučilištima, od londonskog Economics, Zuricha, Harvarda u SAD-u. Uz svoj izvrstan znanstveni rad, pokazala se izvrsnom u svom javnom djelovanju, na teme rodne ravnopravnosti, socijalne pravde i ekološke održivosti. Dakle, smatram da imamo izvrsne kandidatkinje za dogradonačelnice Zagreba i svi smo zajedno spremni za preuzimanje odgovornosti za upravljanje gradom.

Vaš program, kako riješiti problem otpada u Zagrebu, kako riješiti promet?

Komunalne usluge svakako su najbitnije za kvalitetu života u Zagrebu. Konkretno, smanjt ćemo cijenu vode koja je poskupila najmanje tri puta zbog štetnog ugovora za Pročistač. Taj ugovor ćemo revidirati i tako smanjiti cijenu vode. Isto tako, zatvorit ćemo odlagalište Jakuševac koje je ekološka bomba, čiji smrad se širi. Kratkoročno ćemo to riješiti natkrivanjem kompostane i proširenjem njenog kapaciteta jer ona je najveći izvor smrada s Jakuševca. Također, sustavno ćemo riješiti problem odlagališta jer na njega godišnje ode 150 milijuna kuna vrijednih sirovina i mislim da si građani Zagreba to ne bi smjeli dopustiti da tako vrijedne sirovine bacamo na smetlište. To je vrijednost nekakvih 7 dječjih vrtića u Gradu Zagrebu. Riješit ćemo sustavno taj problem tako da ćemo uspostaviti sustav razvrstavanja otpada na kućnom pragu tako da građani ne moraju ići do zelenih otoka i reciklažnih dvorišta kako bi odvojeno prikupljali otpad. Tako ćemo podići postotak recikliranja jer Zagreb je trenutno najgori glavni grad EU po recikliranju. Uvest ćemo i pravednu naplatu odvoza jer građani sada plaćaju bez obzira na količinu proizvedenog otpada. Također, vezano uz otpad, želim reći da je cijeli ovaj kaos vezan uz otpad – smanjenje broja odvoza, pa ove prenatrpane kante za papir i sl., još jedna uvertira za privatizaciju komunalnih poduzeća, privatizacije odvoza otpada. To je nešto što je gradonačelnik Bandić već pokušavao prije nekoliko godina kada se Čistoću željelo izdvojiti iz Holdinga i onda raspisati javni natječaj za uslugu prikupljanja otpada, što vjerujemo da onda ne bi dobila Čistoća već CIOS grupa Petra Pripuza koji to već radi u nekim gradovima u Hrvatskoj. A svugdje gdje je CIOS došao, usluga prikupljanja otpada je poskupila. Slično se dogodilo i s Vodoopskrbom. Tome se snažno protivimo, privatizaciji i poskupljenju komunalnih usluga. Privatizacijom komunalnih usluga one postaju skuplje, manje učinkovite i nekavlitetnije. baš zbog toga gradovi širom Europe vraćaju komunalne usluge natrag u svoje ruke pa ne vidim razlog zašto bi mi radili istu grešku. Naravno, sve to ne znači da je stanje u Holdingu i njegovim podružnicama zadovoljavajuće. Ima tu puno korupcije i stranačkog kadroviranja i različitih muljaža s javnom nabavom, ali ne mislimo da je rješenje privatizacija već uvođenje šire kontrole  nad upravljanjem javnim poduzećima – u nadzorne odbore, uz političare, i predstavnike građana, industrije, da se to tako bolje kontrolira.

Što se tiče prometa, tu je situacija jako loša. Na početku mandata ove vlasti brzina tramvaja prosječna je bila 15 kilometara na sat, sada je 12 i približavamo se onim 8 kilometara na sat kada su tramvaje vukli konji. Riješit ćemo to fizičkim odvajanjem tramvajskih koridora tako da se automobili ne mogu iz svojih traka prestrojavati na tračnice. I protiv smo garaža u centru Zagreba gdje su ulice uske i ne mogu se proširivati, a tako se dodatno dovlače automobili u centar što stvara gužve. Proširiti ćemo tramvajsku mrežu koja se nije širila već 16 godina. Postoje ucrtani koridori u GUP-u još iz 80-tih godina. Pred svake izbore slušamo o proširenju mreže, a to se još nije dogodilo. Zato očekujemo obnaj koridor od Črnomerca preko Ljubljanice do Horvaćanske, novu Remizu u Blatu, nove koridore u Novom Zagrebu, koridor prema Zračnoj luci. Tako da postoje projekti, ali nije bilo interesa za njihovu provedbu, da se tome da prioritet, a ne nekim fontanama koje koštaju 50 milijuna kuna.

Još bi dodao, kako imati projekte koji imaju više ciljeva. jedan takav je zelena javna nabava. Zagrebački holding je u 2016. potrošio oko 100 milijuna kuna na nabavu hrane i 92 posto tog iznosa je otišlo na Agrokor i Vindiju. Ono što ćemo odmah provesti, uvesti instrumente u cijeli Grad i Holding, da se koriste poljoprivredni proizvodi lokalnih proizvođača, OPG-ova iz Zagrebačkog prstena. Tako ulažemo u lokalni razvoj, smanjujemo stakleničke plinove jer se hrana ne bi uvozila s drugih kontinenata, a osiguravamo i da hrana bude kvalitetna, što je posebno bitno za djecu.

Riječ za kraj?

Za kraj, želio bih reći da je Zagreb naš, da pripada svim stanovnicima koji žive i rade u Zagrebu, a ne nekakvim političkim i ekonomskim moćnicima i stvarno mislimo da je vrijeme da Zagreb vratimo u ruke građana i pozivamo ih da nas u tome podrže.