Draženko Pandek (SDP): “Legitimno je tražiti preimenovanje Trga maršala Tita, no od toga ima puno važnijih tema”

Razgovarali smo s Draženkom Pandekom, SDP-ovim kandidatom za zamjenika Anke Mrak Taritaš na prošlim lokalnim izborima i zastupnikom u novom sazivu Gradske skupštine, koja bi se trebala održati 29. ovog mjeseca. Hoće li Milan Bandić uspjeti okupiti većinu, i s kime, što će biti s Trgom maršala Tita, kako će funkcionirati SDP-ova predizborna koalicija s HNS-om … sve je to bilo na “meniju” prvog ovotjednog Jutarnjeg chata…

Danas će se održati prvi sastanak predstavnika svih opcija koje su ušle u Gradsku skupštinu, što od njega očekujete?

Ne puno, vidjet će se da niti jedna opcija ne može skupiti većinu. Što se nas tiče u sadašnjoj konstelaciji očito ne možemo biti u skupštinskoj većini.

Što očekujete od konstituirajuće sjednice Gradske skupštine, hoće li Milan Bandić uspjeti okupiti većinu? Koalicija s HDZ-om je, čini se, sigurna, no pitanje je što će biti s Brunom Esih i njenom listom – traže preimenovanje Trga maršala Tita, ne referendum?!

Mi ne ulazimo u većinu koju bi činile stranke svjetonazorski i programski udaljene od nas. Hoće li doći do koalicije desnih stranaka, teško je ovoga trenutka procijeniti.

Koplja se lome na Trgu maršala Tita – što Vi mislite o tome, treba li ga preimenovati, ostaviti kako jest ili ići na referendum? Ili u ovom trenutku postoje važnije teme na koje bi se svi trebali fokusirati?

Nekada je bolje stvari ostaviti kako jesu. Postojali su snažni razlozi da taj trg ne mijenja ime i u jeku Domovinskog rata. Ti razlozi postoje i dalje. Isto tako, slažem se da postoje daleko važnije teme na koje treba trošiti energiju i novac.

A što s činjenicom da Tito jest radio zločine?

Svaki zločin treba istražiti i odrediti krivce. Državno odvjetništvo imalo je i ima zadatak to činiti, a ratni zločin ne zastarijeva. Tako da se može utvrditi tko je odgovoran za zločine koji su počinjeni. Kako zasad ne postoji jasno utvrđena, na odgovarajućim pravosudnim tijelima, odgovornost Josipa Broza Tita za ratni zločin, a Tito je bio priman i u Bijeloj kući i na engleskom dvoru, a čini.mi se da se tamo jako izbjegavalo primati ratne zločince, tako da kvalfikacija Tita kao ratnog zločinca, meni kao pravniku, nije prihvatljiva jednoznačna
kvalifikacija Tita kao ratnog zločinca, u kontekstu vremena i ratnog prava. Antifašistička borba utkana je u temelje Republike Hrvatske. Zahvaljujući tome Hrvatska se može ubrajati u sile pobjednice u 2. Svjetskom ratu i možemo začepiti usta svima koji bi negirali našu opstojnost i državnost radi događaja u 2. svjetskom ratu i potezali odgovornost Hrvatske radi zločina počinjenih od strane fašističkih režima.

A što reći svima onima koji traže preimenovanje, koji su nekoga izgubili od ruke Tita i njegova režima?

Razumijem njihove razloge. Legitimno je to tražiti, no smatram da u ovom trenutku od te teme imamo puno važnijih tema i da se moramo okrenuti budućnosti. Pitao bih ih i zašto su o temi toliko šutjeli npr. sredinom 90-ih? Mislim da moramo napokon početi razmišljati što će biti s našim gradom i državom za 8, 20 ili 50 godina, a ne većinu vremena trošiti na ideološke sukobe naših pradjedova.

Hoće li SDP imati svoj Klub zastupnika ili ćete ipak s HNS-om osnovati Klub? Oni tvrde da će imati svoj vlastiti, je li to još jedna prijevara koalicijskog partnera ili ste se tako dogovorili?

O tome ćemo razgovarati. Oni su imali svoj lom u stranci, s naše strane nismo im htjeli otežavati situaciju. Računamo s grupacijom oko Anke Mrak Taritaš kao našim partnerima još uvijek.

A Tomislav Stojak? Najavio je da će nastaviti biti opozicija Bandiću, ali istovremeno je podržao nacionalnu koaliciju HDZ-HNS, u kojoj je i Bandić?!

Nisam bio u kontaktu s njim od izbora tako da ne znam njegovu poziciju. Tu poziciju tek treba utvrditi i s obzirom na novonastalu “ljubav” HNS-a i HDZ-a na državnoj razini.

I riječ za kraj?

Zalaganje za naše programe, za drugačije upravljanje Gradom Zagrebom, koje bi trebalo biti puno racionalnije, otvorenije i transparentnije, temeljeno na načelu solidarnosti građana jednih prema drugima, ne prestaje s izborima. Na tu našu viziju ćemo ukazivati i pokušavati je ostvariti kroz djelovanje preko Skupštine i kroz komunikaciju s javnošću i neposredno s građanima. Sa zatvaranjem birališta, bez obzira na izborni rezultat, ta naša težnja ne nestaje. Ostaje naša obveza ostvarenja te vizije prema svima onima koji su nam za to dali glas.