Agrokor u krizi skočio čak 7 mjesta na ljestvici 500 najvećih u regiji SE

Najvećih 500 kompanija u srednjoj Europi (SE) u lanjskoj su godini ostvarile čak 60 posto manje prihode i 21 posto manju dobit, što je najbolji pokazatelj koliko je globalna financijska kriza snažno potresla europsko tranzicijsko tržište, ali i deprecijacija lokalnih valuta u odnosu na euro, pokazala je studija konzultantsko-revizorske kuće Deloitte. Samo 90 od 500 najvećih zabilježilo je porast prihoda u odnosu na 2008., izraženo u eurima, kazao je Ivica Krešić, direktor u odjelu za financijsko savjetovanje Deloittea.

Hrvatskih 16

Udjel hrvatskih kompanija u ukupnim prihodima 500 najvećih iz 19 zemalja skromnih je 3,2 posto, odnosno 15,9 milijardi eura, uz smanjenje dobiti od četiri posto. No, ohrabruje što ih je na popisu najviše do sada – 16, među kojima je poslovično najbolje rangiran Agrokor, koji je u među 500 najvećih na odličnom 18. mjestu, što je napredak za čak sedam mjesta u odnosu na 2008.

Koncern je lani uprihodio 3,6 milijardi eura, što je pad od 5,8 posto u odnosu na 2008. Sa 3,7 posto manjim prihodima, Konzum je 4. na hrvatskoj i 80. na ljestvici srednje Europe sa 1,54 milijarde eura, dok su prihodi srpske Idee i Tiska u Agrokorovu portfelju rasli u 2009. Na listi popisu najvećih, primjećuje starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić, nije se lako bilo nositi s velikim energetskim kompanijama te velikim brojem poljskih kompanija, koje u ukupnom kolaču 50 najvećih u srednjoj Europi čine čak 36,2 posto. Naime, samo je matično tržište poljskih kompanija 40-ak milijuna stanovnika, dok je hrvatsko 10-ak puta manje. To je veće značenje što su među domaćim tvrtkama prvi put plasman u visoko društvo osigurali Vindija, Adris, Tisak i Kraš.

Photo vip

Sve ključne tvrtke iz sektora robe široke potrošnje zabilježile su niže prihode u odnosu na 2008., ali brojčano dominiraju zahvaljujući postojanosti prihoda od prodaje hrane i pića, koja je najotpornija na recesiju. Trgovački su lanci, međutim, doživjeli promjene u strukturi prihoda, što je rezultat globalnog usporavanja. Primijećen je znatan rast prodaje i proizvodnje trgovačkih robnih marki. Kod telekoma je pak vidljivo da se zbog stagnacije prihoda i pada u tradicionalnim segmentima poslovanja operateri okreću novim uslugama. T-HT grupa je 119., a Vipnet 365.

Naftaši podbacili

Gledano prema prihodima od prodaje, najveće kompanije dolaze iz sektora energetike i resursa, koje ukupnim prihodima 500 najvećih pridonose s čak 38 posto. Prvo mjesto na ljestvici tako i dalje čvrsto drži poljska naftna kompanija PKN Orlen s prihodom od prodaje većim od 15,5 milijardi eura. Slijede mađarska naftna kompanija MOL te češki proizvođač i distributer električne energije ČEZ.

Krešić kaže kako su tvrtkama koje distribuiraju naftu i plin znatno pali prihodi, između 20 i 30 posto, uglavnom zbog pada cijena nafte i plina. Cijene električne energije su pak rasle pa su te tvrtke stabilnije – i profitabilnije. Ini, primjerice, koja je s prihodom od 2,78 milijardi eura 32., prihodi u odnosu na 2008. pali su 26,1 posto (gotovo milijardu eura manje!), neto dobit 53,7 posto, dok su HEP-u prihodi rasli 6,8 posto, a neto dobit 40,8 posto.

U proizvodnom sektoru iz uže regije vodi Revoz Slovenija (105. mjesto), a prvi put plasirani Končar je 485. sa 365 milijuna eura prihoda.

Vindija je izložila proizvode na Festivalu zdravlja Photo Ivana Magdić

– U tom sektoru oporavak od ekonomske krize polako će se pokrenuti prema kraju ove i tijekom sljedeće godine. Posebno za Hrvatsku, kao malu, otvorenu ekonomiju, perspektive uvelike ovise o onima zemalja EU – istaknula je Marina Tonžetić, direktorica u Odjelu za reviziju Deloittea.

Zaba u top 10

U bankarskom sektoru Zagrebačka se banka plasirala među 10 vodećih banaka srednje Europe (godinu prije bila je 12.), a od ostalih hrvatskih banaka među  50 najvećih su još PBZ (22.), Erste (34.), Raiffeisen (34.) i prvi put Hypo. Mađarski OTP, koji je lani predvodio ljestvicu 50 najvećih, u 2009. je poziciju prepustio poljskoj banci PKO BP, dok rang ljestvica osiguravatelja prilično stagnira. Prvi je PZU, a među hrvatskim je kompanijama najviše mjesto zauzelo Croatia osiguranje (15.), slijede Euroherc (45.) i Allianz (48.). U Deloitteu ističu kako je financijski sektor u užoj regiji, usprkos negativnim makroekonomskih kretanjima, uspio zadržati rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost.