AUTOR agencija vlm
FOTO: Arhiv


19. KOLOVOZA 2010. 11:41h

Amerikanac bi Veliku Horvatsku pretvorio u luksuzni fitness centar

Tekst

 U doba turskih osvajanja, srednjovjekovni dvorac Veliku Horvatsku u Općini Desinić, kaže legenda, obranilo je svega 25 mladića. Dvorac sagrađen u 16. stoljeću koji je pripadao velikotaborskom vlastelinstvu Ratkayevih sve do 1793. godine jedno je vrijeme bio i samostan, a od 1914. godine pa sve do prije dvije godine u njemu je bila prvo osnovna, a kasnije i područna škola.

Općina krpa i sanira, ali...

No, odlaskom školaraca, Dvorac u posljednje vrijeme sve više propada. Načelnik Desinića Zvonko Škreblin kaže kako Općina krpa rupe na dvorcu i sanira kako se ne bi posve urušio, no za neke veće zahvate novca nema.

- Dvorac je na putu između Termi Tuhelj, Velikog Tabora i Termi Olimia u slovenskom Podčetrku i bilo bi idealno kad bi ga se preuredilo u turističke namjene. Nedavno je u Desiniću bio i jedan Amerikanac iz mirovne misije iz Sarajeva kojeg fasciniraju zagorski dvorci i koji je spreman ovdje uložiti svoj novac i otvoriti fitness centar. Dvorac je u vlasništvu države, novca u ovim kriznim vremenima očito nema i moglo bi se potencijalnim investitorima ovo ruševno zdanje uz obvezu restauracije u skladu kako to nalažu konzervatori dati i za jednu kunu - rekao je načelnik Desinića Zvonko Škreblin, dodajući kako su dvorac nudili i Muzejima Hrvatskog zagorja da se tu otvori muzej.

Nema arhivske građe

Dvorac sagrađen u 16. stoljeću koji je pripadao velikotaborskom vlastelinstvu Ratkayevih sve do 1793. godine jedno je vrijeme bio i samostan, a od 1914. godine pa sve do prije dvije godine u njemu je bila prvo osnovna, a kasnije i područna škola.
Ravnateljica muzeja Goranka Horjan rekla nam je kako dvorac ne bi mogao biti muzej jer jednostavno u njemu nema nikakve arhivske građe koja je kroz stoljeća nestala iz dvorca. "Općina bi trebala definirati što želi od dvorca, no ja mislim da je najbolje rješenje da se nađe potencijalni investitor, te da se dvorac preuredi u ugostiteljski objekt sa smještajnim kapacitetima budući da u tom kraju nedostaje takvih objekata". Prvi susjed dvorca 55-godišnji Franjo Blažun smatra pak da bi država trebala povesti više računa o svojim zaštićenim spomenicima kulture.

- Ovaj dvorac trebalo bi preurediti i ovdje otvoriti nešto što bi bilo na korist svima. U sličnom objektu u susjedstvu, u Bidružici je Dom za psihički bolesne odrasle osobe, možda bi se tu mogao napraviti dom za umirovljenike - kaže Franjo Blaž