AUTOR agencija vlm



8. TRAVNJA 2011. 09:32h

Badel 1862: Vrijeme sedam sušnih godina je prošlo...

Tekst

Badel 1862 lanjsku je poslovnu godinu završio s čak 260,87 milijuna kuna gubitka, no da su u kompaniji i te kako optimistični u ovoj godini govore očekivanja od 8 milijuna kuna dobiti, dok bi ukupni prihodi (uključujući i Eurobev), trebali dosegnuti 402 milijuna kuna, najavili su na konferenciji za novinare predsjednica uprave Zvjezdana Blažić i član uprave Srđan Oreb.

U kompaniji tvrde kako je poslovanje već u prvom tromjesečju ove godine pozitivno. Dobit je iznosila 1,62 milijuna kuna, dok je lani u istom razdoblju ostvaren gubitak od 12,75 milijuna kuna. Poslovni prihodi u prvom su tromjesečju porasli 11 posto. U prvom je ovogodišnjem tromjesečju izvoz Badelovih vina porastao je čak 214 posto, ističu iz Badela, zahvaljujući ponajprije kineskom i zapadnoeuropskom tržištu. Stoga kompanija najavljuje i osnivanje "joint venture" poduzeća s jednom kineskom kompanijom, što će stvoriti pretpostavke za rješavanje viškova vina na domaćem tržištu, najavila je uprava, uvjerena kako nakon godine spašavanja slijedi godina improvizacije, da bi u 2012. Badel započeo i strateško repozicioniranje brendova i kompanije na tržištu. 

Vezano uz ostvarene prihode Badela u 2010. godini, iz kompanije naglašavaju kako nije bilo osnovnih pretpostavki za ostvarenje prihoda zbog dugotrajne blokade računa (ukupno 3 i pol mjeseca), ali i dugotrajnog poslovanja bez trošarinskog broja, zbog čeka je izgubljeno oko 100 milijuna kuna prihoda.

Ukupni prihodi Badela 1862 u 2010. godini iznosili su 314 milijuna kuna što predstavlja pad od 22 posto u odnosu na 2009. godinu. Pad prihoda od prodaje jakih alkoholnih pića Badela iznosio je 5 posto, u vinima i 17 posto. Zabilježen je i značajan pad prihoda u prodaji bezalkoholnih pića i vode, što je odraz stanja ukupnog tržišta koje također bilježi pad, ali i činjenice da je tvornica Eurobeva bila zatvorena četiri mjeseca tijekom lanjske godine.

Tržišna pozicija u core businessu unatoč tako snažnom padu prihoda nije, međutim, poremećena. Badelovi nositelji realizacije -  jaka alkoholna pića i vino - u protekloj su godini povećali svoj tržišni udio na domaćem tržištu. U zadnje tri godine Badel je kao lider na tržištu jakih alkoholnih pića dodatno povećao svoj udjel, stoga je 2010. godinu završio s više od 52 posto udjela među domaćim proizvođačima, odnosno s više od  33 posto uključivši uvoz.

Također, Badel je povećao tržišni udjel na čak 74 posto među domaćim proizvođačima jakih alkoholnih pića prema izvoznim tržištima. U kategoriji vina, Badel 1862  zauzima drugu poziciju na ukupnom količinskom domaćem tržištu, odnosno 14 posto.

S obzirom na ozbiljnost situacije i krize u kojoj sve kompanije posluju za ostvarenje prodaje bilo je potrebno odobravati dodatne redovne i izvanredne rabate te su zbog rasta rabata prihodi od prodaje smanjeni za 7,6 milijuna kuna, a zbog otežane likvidnosti bilo je potrebno odobravati i dodatne bonuse za prijevremena plaćanja.

Prihodi od prodaje u inozemstvu zbog snažnog recesijskog efekta na većini izvoznih tržišta na kojima Badel 1862 posluje, smanjeni su za 7 posto u odnosu na realizaciju u 2009.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je pad prihoda u 2010. godini u iznosu od 22 posto rezultat nemogućnosti poslovanja u normalnom režimu proizvodnje te samim time i prodaje, a uzrokovano prvenstveno dugotrajnom blokadom računa, kao i poslovanjem bez trošarinskog broja, kazali su iz uprave.

Krajem 2009. Badel 1862 započeo je provođenje sveobuhvatnog Programa restrukturiranja kompanije koji u 2010. godini podrazumijeva poslovno restrukturiranje, odnosno fokusiranje na core business (proizvodnju jakih alkoholnih pića i vina te dijela asortimana bezalkoholnih pića). Sukladno tome, lani je prodano povezano društvo Kalničke vode Bio Natura, što je rezultiralo jednokratnim gubitkom u ukupnom iznosu od 320,4 milijuna kuna. U okviru poslovnog restrukturiranja ove je godine Badelu pripojeno društvo Eurobev .

Nova komercijalna politika očituje se kroz povećanje cijena i smanjenje rabata, a financijsko restrukturiranje započelo je pregovorima s poslovnim bankama o mogućnostima reprograma kredita. Vlasničko restrukturiranje realizirat će se provedbom Odluke Vlade u smislu državne dokapitalizacije kojom će se promijeniti postojeća struktura vlasništva, odnosno država će poslati većinski vlasnik društva.