BBC lagao da ne znamo koji je glavni grad Katara

U kabineta ministra kulture tvrde kako nije točno da su tijekom sastanka konvencije krivo odgovorili na zemljopisno pitanje.

Kabinet ministra kulture demantirao je u ponedjeljak medijske navode po kojima hrvatsko izaslanstvo nije znalo je li Doha glavni grad Katara. Informaciju je prvi objavio izvjestitelj BBC-a, a kasnije su je prenijeli i neki hrvatski mediji.

- Tijekom 15. sastanka stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES CoP15) na plenarnoj sjednici 24. ožujka 2010. održalo se testno glasovanje kako bi se isprobala ispravnost elektroničkog sustava za glasovanje. Iako se radilo samo o testnom glasovanju, delegacija Republike Hrvatske je na pitanje da li je Doha glavni grad Katara točno odgovorila ''da'' - stoji u priopćenju iz Ministarstva kulture.

Dodaje se kako je od Tajništva CITES-a zatražen službeni zapis sa sastanka, kao i demanti navoda o netočnom glasovanju hrvatske delegacije u stranim medijima.

Provjeravali ispravnost uređaja za glasanje

U priopćenju se također napominje da se na 15. sastanku stranaka CITES konvencije raspravljalo o statusu zaštite i regulaciji međunarodne trgovine brojnim na globalnom nivou ugroženim vrstama, kako bi se izbjeglo njihovo prekomjerno korištenje i osigurao dugoročan opstanak u prirodi, od kojih su od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku crveni koralj (Corallium rubrum), tuna (Thunnus thynnus), te morski psi: kučina (Lamna nasus), kostelj (Squalus acanthias), mlat (Sphyrna zygaena) i pas tupan (Carcharhinus plumbeus).

Podsjetimo, na posljednjem dvotjednom sastanku CITES-a u Dohi razgovaralo se o načinu i mogućnostima spašavanja ugrožene plave tune. Kako o odluci nije postignut konsenzus bilo je potrebno glasanje. Stoga je uoči petka izvršena kontrola elektroničkih uređaja za glasanje.

Predsjedatelj konvencije kazao je kako se pitanje koje će postaviti odnosi samo na testiranje uređaja, odnosno toga radi li dugmad. Pitanje je glasilo je li Doha glavni grad Katara, a u slučaju potvrdnog odgovora bilo je potrebno pritisnuti tipku dva.

BBC prvi donio vijest

Tridesetak sekundi kasnije doneseni su glasovi čak 150 izaslanika. Jedino su Hrvatska i Kamerun odgovorili ne, a Kina je ostala suzdržana, piše BBC, a prenose vodeći svjetski mediji.

Delegacije Hrvatske i Kameruna uopće nisu osjetile potrebu da objasne zašto ne nemaju pojma o tome, s obzirom na to da se u Dohi nalaze tjedan dana. Kineska delegacija također je o svemu odlučila šutjeti.

Izaslanici iz 175 zemalja sastančili su 13. do 25. ožujka u glavnom gradu Katara na Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama, posvećenoj zaštiti plave ili atlantske tune, predatora koji se našao na rubu komercijalnog kolapsa.

U zadnjih četrdesetak godina globalna populacija odraslih tuna smanjila se za više od 80 posto, a uzrok tomu je industrijski način izlova, udružen s golemim porastom potražnje, ponajviše u Japanu, koji konzumira 80 posto svjetskog ulova tune.

Japan kriv za izumiranje

Godine 1969., Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna bila je zadužena za postavljanje kvota i održavanje zdravih populacija tune, no ta misija nije uspjela.

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama - poznata i po kratici CITES - koja štiti 30 tisuća vrsta životinja i biljaka, razmatrala je zabranu trgovine plavom tunom. Administracija predsjednika Obame najavila je podršku takvoj mjeri, za isto su se zalagale i druge države.

Ipak, Japan, kao najveći konzument te ribe potrudio se da se mišljenja znanstvenika zaobiđu, a za Konvenciju se spremao mjesecima. Pobjedu nad tunom dobio je na način da je od zemalja u razvoju tražio da glasaju za odluku o izlovu tune, a zauzvrat im je pomogao na drugi način. Prema svemu sudeći, zaključuje BBC, plavoj tuni prijeti izumiranje.