BDP u Hrvatskoj pao za 5,8 posto

Iako je BDP u Hrvatskoj pao za 5,8 posto, iz Ureda Svjetske banke javljaju da nema razloga za brigu ukoliko turistička sezona bude uspješna.

U prvom tromjesečju ove godine BDP u Hrvatskoj pao je za 5,8 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, procjena je Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj iznesena na današnjoj konferenciji za novinare.

Photo www.news8.net

Svjetska banka očekuje da u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo ipak neće toliko potonuti već da će se pad BDP-a kretati između 2,7 posto, ako turistička sezona bude uspješna, i 3,5 posto u slučaju manjih prihoda uslijed slabije sezone.

Hrvatska se u dosadašnjoj svjetskoj krizi držala relativno dobro, zahvaljujući stabilnosti financijskog sektora koji je krizu dočekao dobro kapitaliziran i pod temeljitim nadzorom, ocijenio je voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Andras Horvai na predstavljanju redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke "EU10 + Croatia".

Prijeti rast nezaposlenosti

Prema izvješću, zemlje EU10 (tranzicijske države članice EU) i Hrvatska su u recesiji, uz projekciju gospodarskog pada od oko tri posto u ovoj godini i stagnaciju na oko nula posto u 2010.

Zbog toga regiji prijeti veliki rast nezaposlenosti, sa 6,5 posto u 2008. na 10,4 posto u 2010., odnosno povećanje s tri milijuna na pet milijuna nezaposlenih osoba, što ugrožava i mogućnost gospodarskog oporavka.

Pri tome radnici u zemljama s politikom fiksnog tečaja suočavaju se s povećanim rizikom otpuštanja, jer gubitak poslova naglo raste u slučaju većeg pada proizvodnje, kao u baltičkim zemljama.

S druge strane, u državama s plivajućim tečajem u odnosu na euro i dolar deprecijacija domaće valute smanjila je kupovnu moć stanovništva i otežala im vraćanje dugova vezanih uz valutnu klauzulu.

Izgledi za ekonomski oporavak i dalje su nesigurni, a kod nekih zemalja zbog mogućeg pogoršanja vanjskog okruženja taj bi oporavak mogao biti dugotrajan, ocjenjuje Svjetska banka.

Teška vremena ujedno su i mogućnost za jačanje strukturnih reformi kako bi se ublažile posljedice i skratilo razdoblje gospodarskog pada, te ubrzalo približavanje razini dohotka u zemljama EU nakon što kriza prođe, smatra Horvai.

Ograničavanje javne potrošnje i rasta plaća ostaju ključnim instrumentima za ograničavanje rizika od rasta deficita tekućeg računa platne bilance u visoko euriziranim zemljama poput Hrvatske.