Bebić u Parizu o Lisabonskom ugovoru

Bebić smatra kako bi građani mogli najviše dobiti Lisabonskim ugovorom kojim se uspostavlja sudionička demokracija.

Lisabonski ugovor je rezultat vizionarske ideje o potrebi "produbljivanja" Europske unije, ali bi institucionalna reforma trebala biti i jasan signal da je EU nakon "produbljenja", dugoročno spreman nastaviti i svoju najupješniju politiku, politiku proširenja, rekao je u petak u Parizu predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Spremni na izazove 21. stoljeća

Luka Bebić, predsjednik Sabora Photo Ernest Pelaić

Predsjednik Sabora kazao je to u govoru o temi 'Budućnost institucija EU i provedba zaključaka Lisabonskog ugovora u nacionalnim parlamentima' kojom je započela Konferencija predsjednika parlamenata zemalja članica EU i zemalja kandidata.

Bebić je podsjetio kako se svijet u kojem živimo znatno promijenio te kako je i EU danas potpuno drukčija nego što je bila jučer, prije svega stoga što je svako proširenje jačalo potrebu za širim i intezivnijim dijalogom i razmjenom mišljenja, te je EU krenula u promjenu vlastite 'infrastrukture', čega je rezultat i Lisabonski ugovor.

- Lisabonskim ugovorom EU će ojačati institucionalne kapacitete za rješavanje aktualnih pitanja europske i svjetske politike i uvjerljivije se profilirati kao globalni čimbenik spreman za izazove 21. stoljeća - istaknuo je Bebić.

Građani najveći dobitnici

Predsjednik Sabora osvrnuo se na važnost jačanja europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata zemalja članica, institucija koje zbog izravnog biranja zastupnika, kako je rekao, 'imaju izvorni demokratski legitimitet'.

Većim utjecajem europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata mogli bi se otkloniti uzroci čestih prigovora EU administraciji o demokratskom deficitu, netransparentnosti i 'otuđenosti' europske administracije od građana.

- Složit ćete se sa mnom da bi građani mogli biti najveći dobitnici Lisabonskog ugovora kojim se uspostavlja sudionička demokracija kao novi oblik interakcije građana i institucija EU - rekao je Bebić.

Nacionalni parlament glavno političko tijelo

Slovenski Državni zbor Photo Dz-rs.si

Intezivnija suradnja s nacionalnim parlamentima, čija je uloga u Lisabonskom ugovoru izrazito naglašena, jedna je od bitnih sastavnica važnijeg demokratskog legitimiteta EU, ocijenio je Bebić, osobito naglasivši načelo subsidijarnosti kojima parlamenti dobivaju novu ulogu.

- Prvi put će se nacionalnim parlamentima omogućiti da se izravno uključe u proces donošenja odluka u sklopu EU putem uspostave političkog nadzora odnosno primjenom načela subsidijarnosti - naglasio je.

Na taj će se način, ustvrdio je, spriječiti osjećaj 'dvostrukog demokratskog deficita' europskih institucija i dati jamstvo da će nacionalni parlament, i nakon ulaska zemlje u EU, ostati glavno političko tijelo za donošenje odluka.