Bezobzirno je u krizi financirati projekte u BiH

Tekst

Dobro je pomagati Hrvate u BiH, ali ne i povećavati pomoć u krizi kad otpuštamo radnike, slažu se A. Knežević, I. Antičević i G. Flego.

Unatoč ekonomskoj krizi koja je zahvatila Hrvatsku, pomutnji koja je nastala ukidanjem drugog mirovinskog stupa i povećanju broja nezaposlenih, Vlada nije smanjila davanja za projekte u BiH. Prema napisima medija iz BiH ta su se davanja čak povećala za nekoliko desetaka milijuna kuna. Hrvatska Vlada se, naime, obvezala da će preuzeti kreditni aranžman od 180 milijuna kuna za završetak druge faze sveučilišnog kampusa u Mostaru, potvrdilo nam je Ministarstvo financija. Još 130 milijuna kuna planirano je u državnom proračunu za 2009. godinu.

- Riječ je o ustavnoj obvezi Vlade Republike Hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan granica države – priopćilo je Ministarstvo financija.

Pomoć Hrvatima u BiH mora biti racionalna

Ingrid Antičević Marinović iz SDP-a kaže kako se slaže s financijskom pomoći Hrvatima izvan granica Hrvatske ukoliko je ona zasnovana na ustavnoj obvezi, te ako je ta podrška racionalna.

- Nitko nije toliko siromašan da ne bi mogao pomoći drugima – kaže Antičević-Marinović.

Međutim, naglašava kako je neprihvatljiva činjenica što Vlada podržava 'netransparentne i nezakonite prijave prebivališta'.

Hrvatska Vlada želi zavisno stanovništvo

Struktura projekata vrijednih 130 milijuna

Iz državnog proračuna odvojit će se 130 milijuna kuna za godišnje stavke koje se odnose na funkcioniranje Sveučilišta u Mostaru, kapitalne pomoći za izgradnju bolnice u Mostaru, program pomoći Vlade RH za povratak prognanih Hrvata u BIH, program pomoći zdravstvene zašite hrvatskih državljana s prebivalištem u BIH te program poticanja obrazovanja, kulture i znanosti u Federaciji BIH.

- Vlast tolerira lažne prijave prebivališta u Republici Hrvatskoj. Ti ljudi crpe državni proračun. Vlast na taj način kupuje glasove i dijeli ljudima ono što im ne pripada – kaže Antičević-Marinović i naglašava kako se ne boji ničeg što je transparentno.

Dodala je kako hrvatska Vlada želi zavisno stanovništvo.

- Mi vam pomažemo, a vi nam dajete glas – ilustrirala je saborska zastupnica.

Ana Knežević iz Samostalnih sindikata Hrvatske smatra da je potez Vlade bezobziran.

- Kad u Hrvatskoj imamo krizu i otpuštanje radnika, financiranje projekata u BiH je bezobzirno. Vidite na što liče naše zgrade fakulteta, studenti se žale da nemaju gdje sjediti, a oni financiraju izgradnju sveučilišnog kampusa u Mostaru – kaže Knežević.

Prvo treba financirati institucije u Hrvatskoj

Bivši Račanov ministar, Gvozden Flego, objasnio nam je kako se u vrijeme njegovog mandata iznos davanja Hrvatima u BiH određivao na temelju projekata prema javnim natječajima.

- Posebna komisija nadgledala je te projekte i predlagala Vladi na koji način se taj novac treba podijeliti. Iznos davanja bio je oko 50 milijuna kuna – rekao nam je Flego.

Naglasio je kako treba prvo financirati ustanove unutar RH, a onda projekte izvan granica države.

- Jako je dobro pomagati Hrvate u BiH, ali s tom podrškom treba biti racionalan - zaključio je Flago.