ŠTO BI BILO NA REFERENDUMU:

29. TRAVNJA 2010. 08:02h

Čak 53 posto Hrvata bi u EU, misle da će biti reda

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Pristupanje EU-u podržava više muškaraca, njih 46 posto, nego žena, 40 posto, više zrelijih osoba nego mladih, pokazuje istraživanje.

Ako bi se sada organizirao referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji hrvatski građani koji bi glasovali bi se natpolovično odlučili za njezin ulazak u Uniju, pokazali su u srijedu rezultati istraživanja javnoga mišljenja.

Rezultati istraživanja agencije Ipsos puls-Public Affairs provedenog u travnju ove godine pokazuju da bi na referendumu o pristupanju Hrvatske EU-u, kad bi se on uskoro održao, glasovalo 76 posto građana Hrvatske, a 53 posto od onih koji bi glasovali bili bi za pristupanje RH u EU.

Istraživanje na uzorku od 1000 građana provedeno za Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pokazalo je da bi 40 posto građana koji bi izašli na referendum bili protiv pristupanja Hrvatske EU-u, a 7 posto njih ne zna kako bi glasovali.

Pristupanje EU-u podržava više muškaraca, njih 46 posto, nego žena, 40 posto, više zrelijih nego mladih, najviše onih u dobi 65 i više, 46 posto, te onih u dobi 45-64, 45 posto, više visokoobrazovanih, 49 posto negoli onih sa srednjom, 46 posto ili osnovnom školom, 35 posto.

Najveća podrška u Slavoniji

Regionalno, najveća je podrška ulasku u Europsku uniju u Slavoniji, 46 posto, Lici i Banovini, 43 posto te podjednako u Zagrebu i okolici, sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, 42 posto.

Najnovije istraživanje na kojem je 76 posto ispitanika reklo da bi izašlo na referendum pokazuje stalan rast želje za izlaskom sa 65 posto u lipnju 2009., 71 posto u rujnu 2009. te 73 posto u prosincu prošle godine.

Među pozitivna očekivanja od članstva RH u EU ispitanici su u istraživanju "Stavovi građana RH prema EU" ubrojili mobilnost, više radnih mjesta, otvoreno tržište, reformu pravosuđa i vladavinu prava, bolji standard, manje korupcije, napredak i stabilnost gospodarstva, sredstva iz fondova EU-a te više reda.

Od negativnih ističu pad standarda, gubitak političke neovisnosti, loš utjecaj na poljoprivredu, loš utjecaj na gospodarstvo, rasprodaju Hrvatske, gubitak nacionalnog identiteta, veći uvoz i konkurencija te rigorozne zakone.