Care, samo pare: Korupcija na hrvatski način

U 2009. godini afere su `prohujale´ Hrvatskom. Sveučilišni profesori su `padali´ zbog mita, uostalom kao i uprave državnih tvrtki...

Nakon što je 2009. godina započela uvođenjem Zakona o osobnom identifikacijskom broju (OIB) koji je zamijenio dotadašnji matični broj koji su dobivale tvrtke, kao i jedinstveni matični broj građanina (JMBG), što je naišlo na priličnu skeptičnost javnosti u ''bolje sutra''. I javnost je možda s pravom bila i zabrinuta.

Slučaj Indeks (1,2,3): Mito i korupcija na visokoj razini visokog obrazovanja

Već drugog dana 2009. godine devetero profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, među kojima i bivša predsjednica saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Deša Mlikotin Tomić, optuženo je zbog korupcije, kao i još 14 osoba. Sumnjalo se na primanje i davanje mita, a čitav slučaj je nazvan Indeks. USKOK nije 'stao' samo na profesorima već je pred zagrebačkim Županijskim sudom optužio vanjskog suradnika, asistenta i voditeljicu referade, trojicu posrednika i osmero studenata.

USKOK je kasnije podigao i treću optužnicu, kojom su za korupciju na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, odnosno za primanje i davanje mita, optužene 33 osobe, među kojima i deset profesora FPZ-a.

U travnju je počelo drugo suđenje zbog korupcije na zagrebačkom Sveučilištu. Na optuženičkoj klupi našlo se čak 10 sveučilišnih profesora i devetero studenata, zajedno s 11 posrednika, preko kojih se, po tvrdnjama tužiteljstva, obavljala 'kupoprodaja' ispita na Fakultetu prometnih znanosti. Nadalje, u svibnju su bivši prodekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Dragan Badanjak i glavni posrednik Mladen Budor u slučaju "Indeks 1" nepravomoćno osuđeni na bezuvjetne zatvorske kazne, zbog nezakonitih upisa studenata na fakultet, i to na dvije i pol, odnosno godinu i pol zatvora. Ostali, kao i viši predavač s Prometnog fakuleta Krešimir Somek, nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda osuđeni su na uvjetne kazne. Badanjku je dosuđena i petogodišnja zabrana obavljanja posla sveučilišnog profesora. Uslijedila je i kazna oduzimanja nezakonito stečenih 1000 eura, a posredniku 2000 eura.

Devetero profesora zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i četvero posrednika nepravomoćno su osuđeni na bezuvjetne zatvorske kazne zbog korupcije.

HAC-ovi tuneli i ministar Kalmeta

Tvrtka Skladgradnja group d.o.o. jedan od najvećih kooperanata u sustavu hrvatske cestogradnje i brodogradnje traži 220 kuna po metru, za razliku od povoljnijih 34,8 kuna po metru koje je i ove godine ponudila Brezovica-Gradnja.

Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, tvrdi da su iste radove na bojenju tunela mogli izvesti i radnici HAC-a, i to po znatno povoljnijoj cijeni. Napominje i kako bi se uštedjelo 35 milijuna kuna, a to se moglo iskoristiti u svrhu povećanja plaće radnicima.

Natječajnom dokumentacijom i dogovorom između HAC-a i Skladgradnje za posao ''premazivanja bojom obloge tunela Mala Kapela i Sveti Rok na autocesti Zagreb – Split'' vidljiva je ugovorene cijena od ukupno 43,4 milijuna kuna.

Ugovor su u siječnju 2009. godine potpisali predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo i direktor Skladgradnje Slaven Žužul, uključivao je premazivanje bojom obje cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok, od kojih je prvi dug 5780 m, a drugi 5600 m. Jednsiotavnim izračunom se dolazi do podatka kako je cijena bojenja jednog tunela iznosila oko 10 milijuna kuna, odnosno pet milijuna kuna po cijevi.

No, postoji i znatno povoljniji ugovor za poslove bojanja tunela Sveti Rok, sklopljenog u veljači 2003. godine s tvrtkom Brezovica-Gradnja d.o.o. Jedna cijev je koštala 937 tisuća kuna. Razlika je očito enormna. Stanić tvrdi i kako Brezovica-Gradnja d.o.o. nije jedina tvrtka koja svoje usluge nudi po povoljnijoj cijeni. Ipak, HAC je sklopio ugovor u vrijednosti od četiri milijarde kuna. Je li riječ o favoriziranju pojedinih partnera ili je riječ o još jednoj  financijskoj malverzaciji u državnim poduzećima?

Tvrtku Skladgradnja d.o.o. 2003. godine pokrenula su braća Slaven i Jozo Žužul iz Imotskog, rođaci Miomira Žužula. Tvrtka je u početku imala 20-tak zaposlenika, a sad broji njih više od 300.

Ministar Kalmeta je u jednom trenutku ponudio svoj mandat na raspolaganje, no premijerka Kosor je to odbila iskazavši mu povjerenje, uostalom kao i u Hrvatskom saboru sredinom prosinca kad se o istoj temi glasovalo. Ipak, sve ukazuje na to kako je samo pitanje vremena kad će ministar Kalmeta biti smijenjen, a mnogi političari tvrde kako je do toga trebalo doći i puno ranije, kako ''Hrvatska nikad nije vidjela korupciju kao u Kalmetinom resoru te kako on saborsku raspravu nije trebao niti 'doživjeti', a kamoli 'preživjeti'''.

Podravka i odlazak Damira Polančeca

Predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak, bivši predsjednik Uprave Darko Marinac, i članovi Uprave Saša Romac i Josip Pavlović te predsjednik Uprave Fime Milan Horvat privedeni su u listopadu u prostorije USKOK-a u Gajevoj ulici u Zagrebu, pod sumnjom da su novcem kompanije za sebe kupovali dionice Podravke kako bi preuzeli kompaniju.

.-Damir Polančec

Za aferu se doznalo kada je koprivnička kompanija uplatila splitskoj tvrtki SMS, čiji je račun bio samo posrednik do varaždinske tvtke Fima, koja je kupovala dionice za Podravkine menadžere. Plan čelnih ljudi koprivničke kompanije bio je prisvojiti 25 posto dionica.

DORH, USKOK, Hafa i Ured za sprečavanje pranja novca te druge institucije u rujnu su intenzivno istraživali informacije o kreditu od 65 milijuna kuna koje je koprivnička tvrtka dala SMS-u, tvrtki Srđana Mladinića. Nakon toga su krenuli u uhićenja.

Kad su istražitelji ušli u Podravku, otkrili su niz drugih nepravilnosti.

Tadašnji ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, prijašnji 'zlatni dečko' Podravke opetovano je govorio kako poznaje navedene osobe, da su mu prijetlji te kako želi vjerovati u njihovi nevinost. Prozivanja njega, bilo od strane javnosti, bilo od kolega iz političke sfere, smatrao je podmetanjima.

Ipak, uskoro je dao ostavku na mjesto ministra gospodarstva, kako bi ''prekinuo medijski linč'' te još jednom naglasio kako će, neovisno o svemu, isti i dalje ostati njegovi prijatelji. Također, često je spominjana i uloga predsjednika Mesića kao osobe koja je odobrila kredit SMS-u.

Na čelo NO-a Podravke došao je Ljubo Jurčić.

HEP: Oštetio državni proračun, ali plaćao zaposlenika koji nije dolazio na posao

Nakon niza afera koje su se u rujnu otkrile u HEP-u, Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, smijenjen je na sastanku užeg kabineta Vlade, baš kao i cijela uprava HEP-a.

Državno odvjetništvo i Ravnateljstvo policije zajednički su pripremali kaznenu prijavu protiv Mravka zbog sumnji da je počinio više kaznenih djela u gospodarskom poslovanju, pa mu, ukoliko se dokaže da je zlorabio položaj, prijeti i do deset godina zatvora.

Sumnja se da je Mravak koristio svoj položaj u upravi HEP-a kako bi sklapao ugovore koju su oštetili državni proračun za više od milijardu kuna, istodobno pribavljajući znatnu imovinsku korist drugim pravnim osobama i prikrivajući stvarno stanje u poslovnim knjigama.

Iz dokumentacije koju posjeduje MUP vidljivo je da su zauzvrat djeca članova uprave i direktora HEP-a kao studenti Ekonomskog fakulteta dobivala različite beneficije te da je jedan od njih i sin Ivana Mravka, koji je nakon završenog studija Ekonomije zaposlen u Dalekovodu.

Nadalje, zasigurno nitko nije zaboravio navode o slučaju 'Rade Buljubašić', po zanimanju tokara, koji radi u HDZ-u i član je Središnjeg odbora te stranke, a za to ga plaća Hrvatska elektroprivreda. Naime, Buljubašić, povratnik iz Australije svako jutro na posao ide u središnjicu HDZ-a, na Trg žrtava fašizma, a plaću višu od 4000 kuna mu plaća HEP. Da nije sve u tih 4000 kuna, dokazuje i činjenica da je Buljubašić od te državne tvrtke prvo dobio stan na Martinovki od 89 četvornih metara koji je prošle godine i otkupio. Na posao u HEP-u, sudeći prema anonimnim dojava zaposlenika, gotovo uopće nije dolazio.

HŽ: Skuplje žarulje jače 'gore'? ...i ostalo...

Jedan od najmoćnijh ljudi u HŽ-u prodaje preko svoje tvrtke Dual d.o.o. svojim kolegama žarulje za vlakove, koje inače koštaju 25 kuna, po čak 80 kuna. Riječ je o Marijanu Klariću, direktor HŽ Putničkog prometa i član Uprave Hrvatskih željeznica.

Kao osnivač tvrtke Dual d.o.o., na Trgovačkom sudu navodi Velimir Vučko, no rijetki su oni koji sumnjaju u podatak da tvrtku zapravo vodi Klarić. Dual d.o.o. je registrirana u Osijeku te se navodi kako ima temeljni kapital od minimalnih 20.000 kuna. U HŽ-u nitko nije ni čuo za fantomskog vlasnika tvrtke koja se bavi s čak 30-tak djelatnosti.

Klarić je već hapšen zbog sumnji u malverzacije dionicama tvornice azbesta Salonit, na njega se sumnjalo da ima ulogu i u napadu na Ivana Tolića, tadašnjega dopredsjednika Sindikata strojovođa. Tolić je navodio kako postoji kriminal u Hrvatskim željeznicama. Klarića se optuživalo i za željezničku tragediju kod Kaštela koja je odnijela šest života.

Klarić je navodno spomenute malverzacije radio u dogovoru s Milanom Brkićem, nekadašnjim direktorom Vuče vlakova. Isti taj Brkić je na zahtjev ministar Kalmete smijenjen s te pozicije prije dvije godine. Klarić je tada primio Brkića pod svoje okrilje, otkriva izvor i dodaje kako u HŽ-u nema kraja kriminalnim radnjama.

Nedavno je uprava Hrvatskih željeznica zabranila da se posluje s tvrtkom Industrooprema jer je tvrtka pod istragom. Također se nabavljala oprema po višestruko većoj cijeni, a osnivač tvrtke je Hrvoje Delaš. Prijevaru je otkrio Zlatko Rogožar, direktor Cargo HŽ-a.

Rogožar je prije šest mjeseci raskrinkao i krađu tri milijuna kuna. Za tu radnju se sumnjiče Biserka Robić i donedavni direktor HŽ-a Davorin Kobak, ali izvor smatra kako su glavni mozgovi akcije opet Klarić i Brkić. Državno odvjetništvo šuti i o ovom slučaju kriminala u državnim tvrtkama.

Nadalje, zagrebačka policija prijavila je dvojicu čelnika Tvornice željezničkih vagona (TŽV) Gredelj zbog sumnje da su tu tvrtku u sastavu HŽ-a oštetili za najmanje 16,6 milijuna kuna, sklopivši štetni ugovor s tvrtkom iz SAD-a, izvijestila je policija.

Oni su u srpnju 2007. sklopili ugovor o nabavi opreme s američkom tvrtkom The Mart Corporation vrijedan oko 7,2 milijuna američkih dolara o kupnji opreme za pranje tračničkih dijelova i tračničkih vozila te uređaja za automatsku obradu otpadnih voda od pranja, uključujući montažu, puštanje u pogon i obuku.

Potpisom ugovora dogovoreno je i avansno plaćanje polovice ugovorene cijene pa je gotovo 3,6 milijuna dolara uplaćeno 3. kolovoza 2007. godine. Istodobno se američka tvrtka obvezala da će Gredelju predati bankovnu garanciju u visini uplaćenog predujma, koja će služiti kao sredstvo osiguranja za slučaj povrata predujma, a ako ne bi uručio tu garanciju ugovor ne bi stupio na snagu i smatrao bi se nevažećim.

Rončevićevi kamioni

U Saboru je u listopadu skinut imunitet HDZ-ovom zastupniku i bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću, čime je odobreno pokretanje kaznenog postupka, odnosno podizanje optužnice protiv njega zbog sumnji u nezakonitosti tijekom nabave vojnih kamiona 2004. Rončevića i njegovog bivšeg pomoćnika Ivu Bačića se sumnjiči da su državni proračun oštetili za 10,2 milijuna kuna, jer su ugovor o kupnji kamiona izravnom pogodbom sklopili s tvrtkom koja nije imala najjeftiniju ponudu.

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo je u prosincu USKOK-ovu optužnicu protiv Berislava Rončevića i njegova pomoćnika Ive Bačića.

Uz pomoć invalidskih štaka i u pratnji odvjetnika Krešimira Vilajtovića, bivši ministar obrane Berislav Rončević stigao je na Županijski sud u Zagrebu, gdje je protiv njega i Ive Bačića započela sjednica optužnog vijeća.

Podsjetimo, još u srpnju je Sabor prihvatio Izvješće o radu istražnog povjerenstva za nabavku vojnih kamiona u prosincu 2004. godine, i to ono koje su sastavili članovi povjerenstva iz vladajuće većine (HDZ i HSS), a po kojemu u nabavci kamiona nije bilo nikakvih nezakonitosti niti je oštećen državni proračun.