Čemu strah od EU? Nude niže cijene hrane i sniženu stopu PDV-a od 5 posto

Premijerka Jadranka Kosor najavila je kako će se ukinuti nulta stopa PDV-a te da je to samo pitanje vremena. Već pri raspravi o ukidanja kriznog poreza spominjalo se ukidanje nulte stope kao novo sredstvo koje će popuniti državni proračun. Država bi po tome mogla uskoro ukinuti spomenutu stopu, no postavlja se pitanje kolika će biti stopa PDV-a za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige te ostala primarna dobra.

Standardna snižena stopa PDV-a u EU je 15 posto

Prihodi u državnom proračunu bi se mogli nadoknaditi uvođenjem snižene stope PDV-a za proizvode koje će se početi oporezivati, no iako mediji pišu da bi to mogao biti iznos od milijardu i pol kuna godišnje i više, sve to ostaju nagađanja dok se ne odredi na koji način će Vlada definirati stope PDV-a. Još ne postoje naznake da li bi hrvatski sustav oporezivanja krajnjih potrošača mogao biti dvostupanjski ili ne. Poznato je samo da je Hrvatska vlada u pregovorima s EU tražila prijelazno razdoblje za njezino ukidanje, a snižena stopa će iznostiti najmanje pet posto. Naime, standardna stopa PDV-a u Europskoj uniji je 15 posto, a države članice imaju pravo smanjiti na pet posto, odnosno u nekim kategorijama koristiti niže stope.

Članice Europske unije smiju sniziti stopu PDV-a za neke sektore, sniženje se može aplicirati na lokalne usluge koje zahtijevaju brojnu radnu snagu ali isključivo u slučajevima da mjera ne stvara nelojalnu konkurenciju, ičitava se iz odluka ECOFIN. Ministri financija članica EU mjeru sniženog PDV-a ocijenjuju kao potez namijenjen ostvarenju planova gospodarskog oporavka. S druge strane teško je utvrditi iz kojih razloga se zahtijeva pokušaj ujednačenja poreznih stopa. Među čelnicama EU postoji mišljenje da niske stope PDV-a u nekim zemljama članicama mogu prouzročiti znatne razlike cijena u cijeloj Europskoj uniji čime bi moglo doći do poskupljenja raznih usluga i proizvoda. Zapravo, ekonomske institucije EU strahuju da će se nulte stope i one niže od pet posto mogu stvoriti efekt bumerang i zapravo povećati cijene dobara u zemljama koje ne primjenjuju takve niže stope.

Različite stope za određene regije i teritorije

Zanimljivo je analizirati i usporediti stope PDV-a u Hrvatskoj i stope koje primjenjuju već postojeće članice. Dakle, u Europskoj uniji postoji niska i snižena stopa PDV-a. Također, nekim od postojećih članica EU je bilo omogućeno prijelazno razdoblje za ukidanja nulte stope.  Cipar i Poljska su odgodili ukidanja nulte stope i to: Cipar do 31.12.2009. godine, a Poljska do 31.12.2010. godine. Malta je imala pravo koristiti nultu stopu na

prehrambene i farmaceutske proizvode do 01.01.2010. godine. Podsjetimo, Poljska, Malta i Cipar su ušle u Europsku uniju u svibnju 2004. godine, dakle imale su prijelazno razdoblje više od pet godina. Poljska je uvela sniženu stopu od 7 posto, Malta je počela primjenjivati tu stopu od 5 posto, a Cipar 5 i 8 posto. U Češkoj je snižena stopa PDV-a iznosi 5 posto. Spomenute stope su one u Sloveniji 8 posto i Slovačkoj 6 posto, a u Rumunjskoj 11 posto.

Drugačija situacija je u zemljama zapadne Europe jer je stupanj razvoja njihovih poreznih sustava puno viši. Ne smiijemo ni zaboraviti da je Francuska prva zemlja koja je uvela poreze, ona je zapravo tvorac tog sustava. Porezni sustav Europske unije je definiran različitim direktivama od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Iako postoje osnovne smjernice, neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Na primjer, tri pokrajine u Španjolskoj, zatim Gibraltar u Velikoj Britaniji, Åland u Finskoj su izvan sustava poreza na dodanu vrijednost.

U Hrvatskoj će kratko vrijediti iznimke za primjenu nulte stope

Ekonomisti se slažu s ukidanjem nulte stope PDV-a jer smatraju da to ne bi dovelo do značajnijeg porasta cijena. Valja spomenuti da je najveći iznos snižene stope od zemalja u našem okruženju onaj u Mađarskoj od 12 posto. Važno je napomenuti da Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od

Photo Tin Banić

PDV-a, a to se prije svega odnosi na poštanske usluge, medicinska njegu, osiguranje i bankarske usluge.

Nulta stopa PDV- a počela se primjenjivati u Hrvatskoj 1. studenog 1999. godine, a početkom 2001. se počela primjenjivati i na turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Kasnije je na turističke usluge za strane goste uvedena snižena stopa od 10 posto. Ukidanjem nulte stope PDV-a u Hrvatskoj bi se znatno postavila razlika između ekonomske i socijalne politike. U Europskoj uniji je kruh primjerice tržišna kategorija i ima sniženi PDV, ali su u njenim članicama i snižene cijene prehrambenih proizvoda.

Hrvatska bi mogla postati zemlja Unije za koju će tek kratko vrijediti iznimke za primjenu nulte stope, a prvenstveno će se odnositi na određene vrste hrane i lijekova. Ove iznimke imaju određeno vremensko trajanje dopuštene primjene, te će se nakon isteka roka morati prilagoditi porezne stope na način kako to primjenjuju ostale članice Unije. Hoće li se uvesti snižena stopa od 10 posto koja već postoji za turističke usluge još nije poznato kao što nije moguće odrediti kolike prihode će to promjene donijeti proračunu. Na redu je izračun hrvatske Vlade i propusnica za Europsku uniju.