Cenzura vlada medijima

U zemlji u kojoj živimo na snazi je cenzura. Cenzura koja se provodi nije kažnjiva, lopovi se cenzurom bogate, a one koji se protiv lopova i cenzure bore, cenzurom jednostavno medijski ubijemo(!) ključna je poruka danas održane panel diskusije ˝Sloboda medija, EU i demokracija˝ na Fakultetu političkih znanosti.

O stanju u medijima, cenzuri i pritiscima kojima su izloženi novinari govorili su Denis Latin, Aleksandar Stanković, Ana Jelinić, Jasna Babić, Drago Pilsel, Domagoj Margetić, Lela Knežević i Maja Sever. Voditelj panel diskusije bio je predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj, Munir Podumljak.

Drago Pilsel je na samom početku postavio paradigmu diskusije - da je priča o cenzuri rekla-kazala, u svojoj biti da je naš sveprisutni problem cenzure kuloarski jer se hrvatski znanstveno-medijski prostor odbija ozbiljnije baviti ovom temom, provesti sustavno istraživanje i javnosti predočiti egzaktne podatke. Upravo iz tog razloga sva rasprava o cenzuri se svodi na anegdotalne primjere novinara koji sve češće stradavaju, čime se ozbiljan problem hrvatskog novinarstva – nepostojanje stvarne slobode medija i slobode govora u suštini svodi na marginalne teme osobnih priča novinara.

Novinarka HTV-a Maja Sever, opušteno uživa u društvu svoje djece Photo Saša Jokić

Lela Knežević i Maja Sever govorile su o virtualnim i stvarnim ubojstvima emisija na HRT-u. Knežević je eksplicitno navela kako je: „Na Hrvatskoj Radio Televiziji u ovom trenutku zabranjeno govoriti o svemu, pa i o tome da je zabranjeno govoriti“. Odajući dužno poštovanje preminulom kolegi Juri Marcijušu, producentu - honorarcu kojemu je nakon dugogodišnje suradnje bez obrazloženja otkazan ugovor o radu, Maja Sever i Lela Knežević podsjetile su na neizdrživ pritisak koji trpe honorarni suradnici HRT-a, koje se neopravdano drži na privremenim ugovorima iako se time krši Zakon o radu, čime ih se drži pod stalnim pritiskom i olakšava cenzuriranje njihovih priloga i emisija, s obzirom da im ugovor u svakom trenutku može biti bez obrazloženja ne-produžen.

Lela Knežević je podsjetila na ukinuće Latinice i stradavanje novinara Denisa Latina, o kojemu bi se, čak kada bi pisali i samo uvode u članke o njemu i njegovim emisijama, mogla sastaviti solidna knjiga. No, i Denis Latin, jedan od najvećih brendova HRT-a, danas na HRT-u sjedi bez posla, a njegovoj emisiji Latinica  „istekao je rok trajanja“.

Denis Latin je pak govorio o nastajanjima i nestajanjima velikih-malih emisija na HRT-u u proteklom razdbolju borbe za Latinicu. Govoreći o emisiji Dossier.hr i urednici emisije Ani Jelinić, Latin je naglasio kako već dulje vrijeme na HRT-u govoriti o ministrima i političarima znači biti izložen različitim oblicima pritisaka, ali i kako nam to govore primjeri Dossier-a i Latinice, da kritički govoriti o ministru Ministarstva unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku, znači uglavnom smrtnu presudu emisiji koja se to usudi. 

Nekadašnja urednica netragom nestale emisije  Dossier.hr, Ana Jelinić osvrnula se na putopis novinara Domagoja Margetića, navodeći kako za Domagoja Margetića prema pisanju medija, možemo reći da je istovremeno špijun i desničar, cionist i nacist, kriminalac, nasilnik i pjesnik, te kako je Domagoj Margetić, neovisni novinar portala necenzurirano.com, osoba s najviše poziva na obavijesne razgovore od strane različitih državnih službi kojima posredno ili neposredno upravlja ili je upravljao današnji ministar Ministarstva unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. No, hladno novinarski zaključuje Jelinić, pravosudna statistika ne daje za pravo niti Ministru Karamarku, niti medijima koji su o Margetiću govorili. Kaznenih postupaka i presuda osim onih koji su pokrenuti zbog onoga o čemu je Margetić pisao, nema. A kao kuriozitet je navela da je jedini postupak povezan s majkom svih afera u Hrvatskoj, aferom Hypo grupe o kojoj između ostalog Austrijski istražitelji danas ispituju bivšeg premijera Sanadera, a koji je DORH pokrenuo u Hrvatskoj upravo onaj koji se vodi protiv Domagoja Margetića za otkrivanje bankarske tajne. Dakle, ne zbog toga što je oprao novac u Hypo grupi, već zbog toga što je o pranju novca javnosti na uvid dao dokumente.

Domagoj Margetić govorio je o švercu oružja i urana preko Hrvatske Photo javno192

Aleksandar Stanković je upozorio, govoreći o sudbini emisije Hrvatska uživo, jednog od posljednjih bastiona slobode govora na HRT-u, da je stanje na HRT-u, iako jako loše, u pogledu individualnih sudbina novinara nešto bolje od sudbina novinara u privatnim medijima, koji stradavaju u tišini i koji nemaju mogućnost javnog djelovanja na način na koji to čine što individualno, što kolektivnim prosvjedima novinari s HRT-a. 

Cenzuru Stankovićeve sada već kultne emisije „Nedeljom u 2“, novinarka Jasna Babić opisala je jednostavno: „Ne morate ušutkati Stankovića, dovoljno je da mu se zbog formata emisije Vlada kolektivno ogluši na pozive za gostovanje u emisiji, a bez mogućnosti da Aleksandar Stanković postavi pitanje, javnost ostaje uskraćena za odgovore koji nas sve zanimaju. Pored izravnog pritiska od strane njegove bivše kolegice s Hrvatskog radija, današnje premijerke Kosor, u izlaganju o Aleksandru Stankoviću Jasna Babić se osvrnula i na pritiske braniteljskih udruga, i to upravo onih koje izdašno financira nekadašnje Ministarstvo premijerke Kosor.

Domagoj Margetić, osvrnuo se na karijeru Jasne Babić, navodeći kako je Jasna Babić, nekadašnje elitno pero EPH, postala višak, onda kada je postalo jasno da „više nema potrebe govoriti o mafiji u Hrvatskoj jer mafije nema“ što je javna teza ministra Tomislava Karamarka. Navodeći Tomislava Karamarka kao ime koje se pojavljuje u poslovnim odnosima s EPH, te u širem kontekstu u predmetu ubojstva Ive Pukanića, kao i u famoznoj razmjeni SMS poruka između pokojnog Pukanića i Ninoslava Pavića, te različitih javnih osoba, kao i osoba sumnjičenih za kriminal u različitim postupcima, Margetić je naveo kako teza o naručivanju ubojstva Ive Pukanića od strane duhanske mafije pada u vodu samim postojanjem Jasne Babić koja je među prvima pisala o duhanskoj mafiji u Hrvatskoj, a koja je hvala Bogu i danas živa i s nama. Prema Margetiću, jedan od ključnih dokaza, potrebe za „medijskim ubojstvom“ Jasne Babić vidljiv je u povlačenju iz prodaje knjige „Puki nacionale“ u kojoj je Jasna Babić jedna od ključnih sugovornica.

Raspravu je zaključio Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj, govoreći o tome kako je po svojoj definiciji cenzura, pogotovo kada se radi o javnoj televiziji, u svojoj suštini koruptivno ponašanje, te kako se za slobodu govora, u procesu pridruženja EU možemo samo sami izboriti, a nikako čekati da EU riješi sve naše probleme, jer se to jednostavno neće desiti.

Pilsel i Podumljak su zaključili kako je dugogodišnja nedosljednost u radu HND-a, kumovala sadašnjem katastrofalnom stanju nepostojanja slobode medija i raspada nacionalne televizije, te kako je na novinarima, građankama i građanima kao i onima koji će tek postati novinari odgovornost da se izbore za slobodu obavljanja svoje dužnosti, pozivajući sve pristune da se solidariziraju s novinarima Večernjeg lista koji se isto tako nalaze pred štrajkom zbog ozbiljnog narušavanja njihovih prava od strane uprave.

Zaključak panel rasprave je da će se uputiti zahtjevi prema različitim organizacijama, kao i političarima, da se obustave izmjene Kaznenog zakona, koje klevetu ponovno žele kriminalizirati i postaviti kao ozbiljno kazneno djelo, a da se umjesto toga u Kazneni zakon ugrade odredbe kojima će se u skraćenom postupku kažnjavati cenzura počinjena bilo od urednika, bilo od vlasnika, a kažnjiva bi bila i za one koji iniciraju cenzuru odnosno posreduju ili sudjeluju u istoj. U predmetnom prijedlogu, postojala bi obaveza otklanjanja štete nastale cenzurom, odnosno objave neopravdano cenzuriranih sadržaja, a za počinitelje urednike, kojima se cenzura dokaže, predlaže se i zabrana obnašanja funkcije u medijima u javnom vlasništvu.