Četiri scenarija za rješenje pitanja štediša Ljubljanske banke

Iako se ne zna koji scenarij za rješenje pitanja stare devizne štednje su spremne prihvatiti hrvatska i slovenska strana, sigurno je da je premijerka Jadranka Kosor izišla pred slovenskog kolegu Boruta Pahora s prijedlozima koje joj je dao guverner HNB-a Željko Rohatinski, a koja su jedina prihvatljiva za hrvatsku stranu. No neka od njih već je ranije odbila slovenska strana, kao što je kompromisno rješenje koje je nudila banka u Baselu ili pak mogućnost prebijanja potraživanja NLB od hrvatskih komitenata s dugovima prema štedišama, pa je vjerojatno da niti sada nisu za njih spremni. Iako se nije govorilo o četvrtom rješenju, nagađa se kako bi nakon ulaska novog ulagača u NLB banka mogla isplatiti dug. Ako se pak rješenje ne nađe, nastavit će se tužbe štediša na sudu.

Jedan do mogućih scenarija je okupljanje svih zemalja bivše Jugoslavije u Baselu, gdje bi i sve morale prihvatiti rješenje, iako je takav pokušaj već jednom propao prije sedam godina. A i potrajao bi.

Rješenje je i isplata štednje dijelom po teritorijalnom načelu, odnosno da ga preuzme Hrvatska, a drugu polovicu kroz privatno-pravni princip Slovenija.

S obzirom na to da će štediše novac ionako dobiti putem suda, NLB možda i prihvati ispuniti svoju obvezu, ali nakon što bude dokapitalizirana jer – trenutačno novca nema. Kao potencijalni ulagač u banku spominje se Goldman Sachs.

Postoji i opcija da se zajednički riješi problem ne samo štednje nego i potraživanja NLB od hrvatskih komitenata  te da se ti iznosi  međusobno prebiju, što je i bila svojevremeno prijedlog guvernera Rohatinskog.