Čičak: Novi Zakon o zemljištu je protuustavan

Čičak je najavio pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer ide na štetu malim poljoprivrednicima.

Glavni problem novog Zakona o okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta je to što ide na štetu malim poljoprivrednicima za čije će zemljište biti nadležna Agencija za privatno poljoprivredno zemljište, a koja će to zemljište okrupnjavati i biti zadužena za njegovu kupoprodaju i zakup, složili su se Ivan Zvonimir Čičak iz Hrvatskog helsinškog odbora, Dragica Zgrebec iz SDP-a, Ratko Gajica iz SDSS-a koji su se u emisiji ''Otvoreno'' suprotstavili stavovima Krešimira Kuterovca, državnog tajnika za poljoprivredu.

Stav Vlade je da će novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu staviti u funkciju poljoprivredno zemljište, okrupnit će ga, odnosno Vlada ovim mjerama hoće ubrzati raspolaganje zemljišta, rekao je Krešimir Kuterovac, državni tajnik za poljoprivredu objašnjavajući stav Vlade.

- Novi Zakon jedino obvezuje vlasnika da obrađuje zemljište, ako ne da ga da u zakup ili ga proda - rekao je Kuterovac kojemu se žestoko suprotstavio Čičak, rekavši da će Zakon na Ustavni sud zbog ocjene ustavnosti.

- Ovaj Zakon je donesen na protuustavan način - rekao je Čičak, objasnivši da je za njega glasovalo samo 72 zastupnika, a trebalo je 77 jer je on organski zakon.

Novi Zakon ne štiti vlasništvo poljoprivrednika i nema regionalnog razvoja

Photo javno100

- Osporit ćemo ga na Ustavnom sudu formalno i sadržajno - rekao je Čičak, objasnivši kako je Zakon usmjeren protiv siromašnih i staračkih domaćinstava.

- Zakon ide u korist svim poljoprivrednim proizvođačima, obiteljska gospodarstva imaju pravo prvokupa, nema govora o protuustavnim odredbama ovog Zakona, Ustavni sud će donijeti svoj pravorijek ako se uopće i podnese tužba - odgovorio je Čičku Kuterovac.

Dragica Zgrebec upozorila je na sporno upravljanje privatnim zemljištem, dodavši da Zakon pogoduje korupciji, jer tolike jedinice lokalne uprave i samouprave koje moraju kontrolirati evidenciju, obradu i prodaju zemljišta ne mogu takav ogroman posao obaviti kvalitetno.

Rajko Gajica složio se sa Zgrebec smatrajući da će se okrupnjavanje zemljišta pretvoriti u otimačinu.

- To je dobro za budžet države i lokalne samouprave, ali nema zaštite vlasništva poljoprivrednika i regionalnog razvoja - smatra Gajica.

Kontrolu privatnog zemljišta vršit će poljari

- Agencije trebaju postojati, ali agencije ne mogu biti nadležne za privatno poljoprivredno zemljište, treba okrupnit zemljište brzo. Mladi ne ostaju na selu to je problem, starci će zemlju morati napustiti, smatramo nerealnim da agencija, odnosno općina upravlja nečijom imovinom koju je kupio, odnosno naslijedio - rekao je Antun Laslo predsjednik Zajednice seljaka Slavonije i Baranje, koji je također ukazao na problem dugoročnog državnog zakupa za fizičke osobe 20 godina, a za pravne osobe 50 godina.

- Kod nas svugdje postoje ''rupe'' i pravne osobe će zemlju kupiti kao fizička osoba. Tražimo da se zemlja ne može otuđiti 20 godina - rekao je Laslo.

Sugovornici su se osvrnuli i na problem novog Zakona kad država uđe u Europsku uniju koji pogoduje da nitko u Hrvatskoj neće moći prodati zemlju Hrvatima. Gajica, Zgrebec i Čičak su se složili da Hrvatskoj treba dati više vremena za liberalizaciju poljoprivrede.

Za kraj, Kuterovac se osvrnuo na provođenje zakona. Kazne za neobrađivanje zemljišta za fizičke osobe bit će 15 tisuća kuna, a poljari bi za općine trebali kontrolirati obrađuje li se zemlja.