AUTOR: T.L.
Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

7. TRAVNJA 2013. 10:56h

CRO DEMOSKOP: SDP klizi prema dolje, HDZ stagnira

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO
Demoskop, koje je provedeno u prva tri radna dana travnja, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne
potpore SDP-u uz istovremenu stagnaciju potpore HDZ-u. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti
prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, a zabilježen je i blagi rast potpore HSS-a i HNS-a. Ovo su
glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji šesnaest mjeseci nakon
parlamentarnih, ali i mjesec i pol prije lokalnih izbora.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i
Hrvatskih laburista. SDP početkom travnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih
izbora, odnosno sada 25 posto izbora (prema prošlomjesečnih 25,2%, ili najviših 34% iz veljače prošle
godine). Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još
uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore SDP-u
i Vladi i padu ocjene za njezin rad, ovaj je mjesec ostao na istoj razini potpore iz prošlog mjeseca (18,8
posto). Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s
izborom od 9,2 posto (prema 9,7% iz ožujka; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu
10,2%). HNS i HSS dijele četvrto mjesto s izborom od 2,8 posto (i obje su stranke zabilježile blagi porast
izbora u posljednjih mjesec dana). HDSSB je na šestom mjestu s izborom od 2,7% (prije mjesec dana
3,1%). Još samo Nezavisna lista Ivana Grubišića bilježi izbor veći od 2%. Šest se stranaka/lista natiskalo
između 1% i 2% (HSLS i HSP po 1,8%; HSP dr. A. Starčević i HSU po 1,7%; IDS 1,4% i BUZ 1,1%).
Sve su ostale stranke imale izbor ispod 1 posto te su zabilježile skupni izbor od 1,7%. Zabilježen je vrlo
visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (24,9%), uz izrazito visoki udio apstinenata u
ukupnom uzorku (oko 40% od ukupnog uzorka).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,8% izbora (prošli mjesec 43,3%) najpozitivniji je političar
u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara,
a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom
od 7,1% (prošli mjesec 7,5%), a premijer Milanović s izborom od 5,5 posto je na četvrtom mjestu. Ivan
Grubišić s 3,5 posto izbora drži peto mjesto (u ožujku 4,7%). Slijede potpredsjednica Vlade i nova
predsjednica HNS-a Vesna Pusić s 3%, Ruža Tomašić s 2,4%, Jadranka Kosor i Milan Bandić po 2,3%, a
prvih deset završavaju Slavko Linić i Tomislav Karamarko s po 2,1% izbora.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara treći mjesec zaredom drži Tomislav
Karamarko koji je s ovomjesečnih 29,4% izbora povećao svoju prednost u negativnom doživljaju u
odnosu na prvog pratitelja. Drugo je mjesto ovaj mjesec pripalo Zoranu Milanoviću koji je zabilježio
povećanje izbora za najnegatvinijeg političara u zemlji s prošlomjesečnih 11,5% na sadašnjih 14%. Svi
političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke
osobe (sada 13% prema 12,2% iz ožujka). Slavko Linić s izborom od 12 posto drži četvrto mjesto, a
slijedi ga Ivo Sanader s 11 posto. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara
te sad s 5% izbora drži šesto mjesto. Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje
splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s
1,9% je na sedmom mjestu. Ministar Jovanović je s 1,5% na osmom mjestu, a u prvih su dest političara
još Vladimir Šeks s 0,7% izbora i predsjednik Josipović s 0,5%.

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara)
potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji
(koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici
pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od
69,9 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik
Josipović je pozitivan za 80,3% građana/ki (prema 79,8% iz ožujka), dok je negativan za 10,4% (prije
mjesec dana 10,9%). Zoran Milanović je pozitivan za 40,5% ispitanika/ca (u ožujku 38,7%), a negativan
za 45,4% (u ožujku 44,9%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 5 postotnih poena, te
već drugi mjesec bilježi negativni balance score. Tomislav Karamarko pozitivan je za 11,4% građana/
ki (u ožujku 13%), dok je za njih 75,5% negativan (u ožujku 74,6%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom
doživljaju netto negativan s 64,1 postotnih poena. U prvom mjerenju nakon promjene na stranačkom vrhu
predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 56,6 posto građana/
ki, a negativna za 27,9% (netto pozitivan doživljaj od 28,6 postotnih poena). Među ostalim stranačkim
prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa
Leku (netto pozitivan 36,1 postotnih poena), samo malo slabiji za Dragutina Lesara (netto pozitivan 33,9
postotnih poena) i Ivana Grubišića (netto pozitivan 30,1 postotnih poena). Netto pozitivan je doživljaj
zabilježen i za predsjednika HSS-a Branka Hrga (6,4), dok je Ruža Tomašić sa svojim izjavama i
obrazloženjem iste o "gostima u Hrvatskoj" srozala svoj netto doživljaj iz pozitivnog u ožujku (+15,2
postotnih poena) na negativan u ovom mjesecu (-18,5 postotnih poena).

U posljednjem istraživanju dvije su teme izdvojile po češćem izboru za događaj/temu mjeseca ožujka:
izbor novog pape Franje I. 32,9%, gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi radnika, pad
standarda građana 15,2%. Slijede tri teme s izborom od 4 do 8 posto: smrt djevojčice Nore Šitum
7,6%, potpisivanje memoranduma o rješenju za Ljubljansku banku (4,6%) i odluka o smanjenju plaća
zaposlenih u javnom sektoru od 3 posto (4,1%). Osam je događaja s izborom između 2 i 3 posto: pobjeda
Hrvatske nad Srbijom i Welsom u kvalifikacijama za SP (3,0%), novo zaduživanje RH za 1,5 milijarde
US dolara (2,8%), isključenje Jadranke Kosor iz HDZ-a (2,6%), odluka o izborima za EU parlament,
predaja izbornih lista, događanja u splitskom brodogradilištu i inicijativa predsjednika Josipovića za
pomoć prezaduženim građanima (po 2,5%), uhićenje Zdravka Mamića zbog sumnje na govore mržnje
(2,3%) i nastavak suđenja u slučaju Fimi Media (2,1%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor.

Vlada RH u svom petnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 35 posto
hrvatskih građana (prije mjesec dana 35,7%), dok vladinu politiku ne podržava 49,7 posto građana (prema
49,5% iz ožujka) uz 15,2 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle
godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35 posto. Taj je trend
zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,23), dok je u prvom
mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10, priopćeno je iz Promocije plus.