Croatia Airlines je mogla biti najbolja, a sad ne može bez pomoći države

Ulaskom u EU 1. srpnja 2013. Hrvatska će morati potpuno ukinuti dotacije Croatiji Airlines. O tome kako će se mali nacionalni prijevoznici snaći u novonastaloj situaciji kao i u općem stanju u zrakoplovnoj industriji razgovarali smo sa zrakoplovnim stručnjakom i jednim od osnivača Croatije Airlines Darkom Prebešcem, inače profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i programskim menadžerom Avio Business Arene.

Kakva je perspektiva Croatije Airlines u globalizaciji zračnog prijevoza i prisutnosti low cost operatera?

CA je već danas u teškoćama i ne može opstati bez pomoći države. Nakon ulaska u EU ta će se praksa prekinuti i, ako se kompanija ne prilagodi, nije nemoguć ni scenarij nestanka s tržišta.

Koje su joj mogućnosti izlaza?

Mislim da je CA propustila veliku priliku da se nametne kao regionalni lider u zračnom prijevozu. Kada je tvrtka osnovana 1989., tada nam je primarni cilj bio povezivanje svih dijelova Hrvatske i naše zemlje s inozemstvom. Danas su se okolnosti promijenile. Sagrađena je cestovna infrastruktura koja je smanjila potrebu za zračnim prijevozom unutar zemlje. Pojava tzv. low cost tvrtki također nije na vrijeme shvaćena ozbiljno. Opcije su da CA postane regionalni prijevoznik, da se orijentira na čarter, ostane tzv. feeder kompanija u nekom strateškom savezu ili pak da postane low cost kompanija. Zadnja je opcija da ne učini ništa i ode u stečaj.

Koji od tih scenarija smatrate najrealnijim?

Svaki model ima svoje specifičnosti, no prije svega država kao vlasnik mora reći što želi s tom kompanijom. Ako bismo se orijentirali na regionalni prijevoz, to se ne može raditi s airbusima, već su za to potrebni manji zrakoplovi. Čarter bi bio izvediv zbog snažnog turizma, ali samo ako bi se turistička sezona znatnije produljila i pronašla nova tržišta. Low cost pak znači promjenu filozofije poslovanja i radikalnu aplikaciju troškovnog modela, a ne znam kako bi to prihvatili socijalni partneri.

Je li opcija i da CA preuzme neki globalni igrač?

U proteklih 15-ak godina većina regionalnih kompanija provodila je eksperimente iz kojih mi očito ništa nismo naučili. Te su kompanije prelazile iz državnih u privatne ruke pa su bile spajane s aerodromima i na kraju su ušle u brak s nekim većim prijevoznikom. Gotovo ni u jednom slučaju takva priča nije završila sretno. Da bi brak uspio, tvrtka mora donijeti neki miraz. Bojim se da CA nema baš puno za ponuditi takvom partneru. Naime, od samih početaka problem CA je potkapitaliziranost. Tu je i problem što gotovo svi potencijalni preuzimači imaju svoje operacije na ovom području s vlastitim zrakoplovima.

Koliko je vjerojatno da će neki naš aerodrom postati interkontinentalna destinacija?

Glavni europski aerodromi ne mogu više značajnije povećati svoje kapacitete pa će tražiti alternative u obliku manjih odredišta kao čvorišta za dulje letove.

Hoće li to biti Zagreb, Beograd, Budimpešta..., teško je reći. Ostale su zemlje otišle puno dalje u gradnji infrastrukture, no bude li završen novi terminal Zračne luke Zagreb, imat ćemo šanse.