Dionički fondovi najviše pogođeni padom indeksa

Za razliku od prošle godine kada su prinosi koje su ostvarivali fondovi bili euforični, ova godina svima je donijela gorko iznenađenje.

Pad svih regionalnih indeksa, kao i svjetskih, neminovno se odrazio na vrijednosti udjela fondova. Globalni pad na tržištima kapitala i pesimistično raspoloženje ulagača dovelo je fondove u situaciju da ni geografska raspršenost ulaganja nije znatnije mogla pozitivno utjecati. Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX u prvih je šest mjeseci potonuo za 31,52 posto, a sličan pad imali su i ostali regionalni indeksi, pa je tako sarajevski SASX-10 pao za 37,94 posto, banjalučki BIRS 31,06 posto, beogradski BELEX15 23,08 posto, skopski MBI10 36,88 posto, a najgore su prošle crnogorske burze gdje je NEX20 pao za 47,09 posto, a MOSTE za čak 52,74 posto. Indeks koji obuhvaća širu regiju, Dow Jones Balkan 50, u koji su, pored navedenih, uključene dionice i s tržišta Rumunjske, Bugarske, Turske, Grčke i Slovenije u prvih je šest mjeseci ove godine potonuo za 33,75 posto.

Fondovi

Što se tiče fondova, padom su, naravno, najviše pogođeni dionički fondovi, a njihovi minusi se kreću u rasponu od 8,09  pa sve do 34,30 posto te čak četiri fonda imaju pad veći od 30 posto. Najviše je pao fond FIMA Maximum, već spomenutih 34,30 posto, a slijede ga KD Victoria s padom od 34,18 posto, Fima Equity koji je pao 32,65 posto te Prospectus JIE čiji je pad iznosio 30,48 posto. Najmanje padove kod dioničkih fondova imali su fondovi kojima primarna orijentacija ulaganja nije usmjerena na regiju JIE pa je tako krizu najmanje osjetio HPB World Absolute Value-DJE kojem je vrijednost od početka godine smanjena za 8,09 posto, zatim je tu AC Rusija koji je pao 11,81 posto te PBZ I-Stock čija vrijednost udjela je smanjena za 13,95 posto.

Mješoviti fondovi ostvarili su nešto manje padove, koji iznose od 4,92 do 25,15 posto. Spomenutih 25,15 posto pao je fond KD Balanced a uz njega još su tri mješovita fonda kojima je vrijednost udjela pala za više od 20 posto i to: Aureus Balanced čiji minus je iznosio 22,82 posto te C-Premium kojem je vrijednost udjela od početka godine smanjena za 22,33 posto. Kod mješovitih fondova koji su najmanje osjetili krizu  na vrhu je Interinvest Balanced kojem je vrijednost udjela pala za 4,92 posto te ST Aggressive čiji pad je iznosio 6,72 posto.

Najveći pad kod obvezničkih fondova imao je fond KD Adria Bond a on je iznosio iznosio  6,45 posto, ali je ipak većina iz ove grupe ostvarila porast vrijednosti te najuspješniji obveznički fond u prvoj polovici ove godine. HPB Obveznički ima porast vrijednosti udjela od 2,20 posto. Najsigurnije utočište bili su novčani fondovi, koji su svi u plusu, u rasponu od 1,66 što je prinos OTP novčanog pa sve do 3,09 posto koliko je porastao PBZ Dollar fond. Zbog pada vrijednosti udjela, a djelomično i zbog isplata ulagača pala je i vrijednost imovine fondova te je ukupna imovina krajem lipnja iznosila 18,26 milijardi kuna dok je početkom godine vrijednost imovine bila 29,017 milijardi što je pad od 37,05 posto. Najveći pad imovine imali su, logično, dionički fondovi čija se je imovina prepolovila odnosno je zabilježila pad za čak 48,90 posto te je na kraju prvog polugodišta iznosila 7,36 milijardi kuna. Sličan pad imali su i mješoviti fondovi koji bilježe pad imovine sa 9,7 milijardi kuna, koliko su imali na početku godine na 5,320 milijardi što je pad od 45,62 posto.

Obvezničkim fondovima imovina je smanjena za 61,34 milijun kuna što je u postocima 9,10 posto dok su novčani fondovi, kao sigurna luka u ovakvim situacijama, imali povećanje imovine od 19,92 posto, te je ona krajem lipnja iznosila 4,964 milijardi kuna.