Đikić: Nikad nećemo imati lijek za sve tumore

Otkriće receptora autofagije omogućit će ranu dijagnostiku i sprječavanje bolesti na samom početku, 20-ak godina prije prvih simptoma.

Nakon objave otkrića mehanizma pomoću kojih se stanice sisavaca čiste od raznih uzročnika bolesti, prije nekoliko dana u prestižnom časopisu Molecular Cell, prof. dr. sc. Ivan Đikić subotnje je poslijepodne proveo u Zagrebu gdje je održao predavanje profesorima osnovnih i srednjih škola u organizaciji ''Školske knjige''.

Đikić je profesor na Biokemijskom institutu te u Centru za izvrsnost u Frankfurtu, a do novog je otkrića došao u suradnji sa znanstvenicima s norveškog sveučilišta Tromse, izraelskog instituta Weizmann i japanskog instituta Tokyo Metropolitan. Identificirali su proteine NBR1 i p62 koji djeluju kao receptori autofagije, odnosno samočišćenja organizma, a već su dulje vrijeme povezani s razvojem tumora i neurodegenerativnih bolesti.

Kolika je stvarna vrijednost ovog Vašeg otkrića za buduće liječenje raka?

- Samo otkriće je vrlo bazično, znači ono isključivo objašnjava na koji se način u svim normalnim

stanicama našeg organizma uklanja otpad. Svaka naša stanica ima svoj metabolizam kao što, primjerice, imaju gradovi u kojima rade ljudi i stvaraju otpad, a onda ga otklanjaju ekipe čistača. Tako je i u našoj stanici u kojoj imate milijune i milijune jedinki koje se zovu bjelančevine i obavljaju neku funkciju, primjerice hormoni i citoskeleton stanica. Svi oni rade nešto, a kako rade, tako stvaraju stanični otpad. On se može izbaciti iz stanice, pojesti ili nakupiti na način da postane štetan za stanicu. Na početku mi štetu niti ne primjećujemo, ali kroz dugi niz godina ona se  akumulira i mi je vidimo kao bolest. U normalnom fiziološkom procesu stanica otklanja otpad - topivi proteazomima, a bjelančevinski agregat ili organele poput mitohondrija mehanizmom autofagije. Ona je poznata već trideset godina, ali tek smo sada otkrili kako ona u ljudskoj stanici prepoznaje otpad, otkrili smo receptore koji će uputiti autofagiju koja je nakupina u stanici patološka, a koja nije.

Naše otkriće nije u tome da ćemo liječiti tumore kad su oni već razvijeni, nego ćemo temeljem njega moći razviti ranu dijagnostiku, a kada znamo princip djelovanja, možemo razvijati i nove lijekove koji će pojačati obrambeni sustav stanice tako da ona sama uklanja štetu i liječi se od svih bolesti, prije nego što se bolest uopće može detektirati.

Želim naglasiti da je osoba koja danas ima razvijenu Alzheimerovu ili Parkinsonovu bolest ili rak pluća imala stanični poremećaj prije dvadesetak godina, ali ga mi nismo znali prepoznati i spriječiti razvoj bolesti. Naše otkriće upravo to omogućava.

Rana dijagnostika sastojat će se u otkrivanju proteina koje ste Vi otkrili u stanicama osobe dok je ona još zdrava, a novi će lijekovi aktivirati stanicu da se sama počisti?

- Upravo tako, uz lijek koji će se zvati molekularno ciljani lijek ili možda tehnologijom s različitim zrakama bit ćemo u stanju u našoj stanici aktivirati autofagiju u trenutku kad detektiramo prvu patološku promjenu. Drugim riječima, mi znanstvenici otkrili smo koji ključ može ući u bravu, ali još uvijek ne znam tko će napraviti ključ i kako će se on okrenuti. Tek treba potaknuti niz istraživanja, a farmaceutska se industrija treba zainteresirati i investirati u razvoj i proizvodnju lijekova i dijagnostike.

Može li se takvim samočišćenjem stanica spriječiti i starenje?

- Ne bih išao niti blizu toga da se može zaustaviti starenje. Starenje je normalni fiziološki proces koji ne vidimo prvih 30 do 40 godina života. Tek potom počnemo primjećivati promjene na našim stanicama, a neurodegenerativne bolesti i tumori nisu ništa drugo nego patološki dio starenja. Naše istraživanje pridonosi razumijevanju tog procesa i njegovog blokiranju prije nego što dođe do patologije. Sam proces autofagije starenjem slabi, naša stanica gubi plastičnost i kapacitet i to je sasvim normalan proces.

Ipak, kako ćemo u budućnosti moći blokirati ubrzani razvoj patološkog stanja, vjerojatno ćemo ljudima omogućiti da žive dugi niz godina. No, morate shvatiti da je ovo uistinu bazično otkriće i da mi znanstvenici ne možemo ništa drugo nego javnosti objasniti što otkrivamo, a na drugima je da razvijaju ta otkrića do primjene u liječenju. Moj dolazak u Hrvatsku pridonijet će da javnost shvati kako se educiranjem o bolesti najviše borimo protiv razvoja bolesti. Kad tu poruku pošaljemo javnosti, vjerujem da će biti manji problem odlazak na ranu dijagnostiku i screening, koji se i danas nude ljudima, ali gotovo nitko ne koristi tu mogućnost. I nije tako samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama.

Kada će rak postati izlječiva bolest?

- Raka se nikada nećemo riješiti. Upravo ću o tome pričati na predavanju, jer profesori u škole moraju prenijeti poruku da je tumor sastavni dio nas, da su to naše vlastite stanice nad kojima smo izgubili kontrolu. Rak će uvijek biti tu jer su to naše stanice. Jedino što možemo učiniti jest to da shvatimo naše limite i naše prednosti u borbi protiv tumora.

Istina je da smo napravili velik iskorak u liječenju pojedinih vrsta tumora, napravili smo srednji iskorak u drugima, a kod nekih tumora smo vrlo slabi. Ali javnost mora znati da nikad nećemo imati efikasan lijek protiv svih tumora. Borba protiv tumora je dugoročan proces i jedino suradnjom između znanosti, kliničkih liječnika i šire javnosti, kao i pojedinaca, možemo biti uspješniji.

Znači li to da tumori brzo evoluiraju i postaju rezistentni na otkrivene lijekove?

- Tumori evoluiraju puno brže nego normalne stanice u našem organizmu. Naš ih organizam pokušava uništiti i odbaciti, koristimo nove lijekove i kemoterapije, a odgovor je stanica tumora da se puno brže mijenjaju i jačaju, pa ako ih ne ulovimo u ranoj fazi bolesti, danas smo gotovo  nemoćni kad su metastaze u pitanju.

Prema prvim komentarima na webu, čini se da je vaše otkriće pogrešno shvaćeno kao potvrda da gladovanje pacijenata liječi rak.

- To nema apsolutno nikakve veze. Ovaj mehanizam uklanjanja otpadnih tvari iz stanice uzrokovan gladovanjem nije povezan s gladovanjem pacijenta. Gladovanje pacijenta potaknut će da stanice same sebe počnu jesti kako bi dobile energiju i preživjela. Takav je proces autofagije otkriven prije 30 godina kod stanica pivskog kvasca pod stresom, a biološki je stvoren prije milijardi godina. Naše su stanice evolucijski usavršile autofagiju tako da bude selektivna i da otklanja mitohondrije kad počnu stvarati oksidativne radikale jer je njihova toksičnost baza mnogih bolesti te proteinske patološke nakupine. To nema nikakve veze s liječenjem pacijenta gladovanjem.

Sva obećanja tipa 'recept jedan' i 'recept dva' su neozbiljna sve dok ne budu podvrgnuta slijepim kliničkim pokusima. Moja je jedina poruka svima koji nude alternativne metode liječenja da je njihova obveza ponuditi ih svima na korištenje temeljem definiranih kliničkih pokusa. Ako je nešto toliko kvalitetno i dobro, onda će se moći znanstveno dokazati kliničkim pokusima - zaključio je prof. dr. sc. Đikić.