Dobitnici u krizi: manjinama 5% više nego lani

Za informiranje, izdavaštvo i kulturni amaterizam nacionalnih manjina dodijeljeno je danas 43.590,000 kuna iz proračuna.

Kresanje državnog proračuna nije zahvatilo aktivnosti nacionalnih manjina pa je danas na sjednici dodijeljeno pet posto više novca nego 2008. godine – ukupno 43.590,000 kuna. Kako je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta i predstavnik židovske zajednice naglasio, ta su sredstva za projekte 94 udruge zasad zajamčena jer je riječ o konstantnoj politici Vlade za podršku nacionalnim manjinama koje žive u Hrvatskoj.

- Dijelimo sudbinu zemlje u kojoj živimo pa samo smanjili dio potrošnje savjeta koje se odnosi na organizaciju centralne kulturne manifestacije svih manjina, odrekli smo se tih 365.000 kn, a smanjili smo i troškove u stavci honorari, plaće i službena putovanja. Naš ured tako će ukupno uštedjeti 408.000 kn – kazao je Tolnauer.

Na natječaj za potporu Savjeta za 2009. godinu javilo se 135 udruga, a odobreni su projekti njih 94. Oko 30 posto udruga koje su koristile sredstva proračuna u prošloj godini nisu napisale dobre izvještaje kako su ih potrošile, pa im je dan rok do lipnja da to učine, a bez obzira na to odobrena su ima sredstva za 2009.

Novac nije dijeljen prema zastupljenosti pojedine nacionalne manjine u Hrvatskoj, nego prema projektima pojedinih udruga. Ukupno gledano, Albanci su dobili 976.000 kn, Bošnjaci 2.107,000 kn, Bugari 88.000 kn, Crnogorci 841.000 kn, Česi 3.894,000 kn, Mađari 4.772,000 kn, Makedonci 863.000 kn, Nijemci i Austrijanci 835.000 kn, Poljaci 88.000 kn, Romi 1,549.000 kn, Rusi 82.000 kn, Rusini i Ukrajinci 1.792,000 kn, Slovaci 1.749,000 kn, Slovenci 864.000 kn, Srbi 11.759,000 kn, Talijani 8.901,000 kn a Židovi 835.000 kn.

Saborska zastupnica Zdenka Čuhnil, predstavnica Čeha, zatražila je da se vode pomnije kontrole kako se taj novac troši:

- Sve se više stvara udruga i društava koje kusaju taj kolač. On je prije svega namijenjen kulturnim aktivnostima amatera i volontera, a sve se više troši na plaće. Trebamo se detaljno pozabaviti time kako se troše ta sredstva.

Tolnauer je kazao da je doista velik pritisak udruga da dođu do novca koje Vlada donira nacionalnim manjinama, a ''svaka tri čovjeka koji osnuju udrugu nakon 18 mjeseci rada imaju pravo predložiti projekt i tražiti financiranje.''

Furio Radin, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine smatra da bi se umjesto udruga trebalo fokusirati na osnivanje više organizacijske razine, staviti na papir što definira jedan entitet koji predstavlja nacionalne manjine i napraviti registar udruga, jer samo tri nacionalne manjine imaju ugovore između matičnih zemalja i Hrvatske.

Tako primjerice Crnogorci imaju samo jednu, Nacionalnu zajednicu, koja je za informiranje u 2009. dobila 110.000 kn. Bošnjaci kroz pet udruga dobivaju ukupno 884.000 kn, Srbi 6.075,000 kn kroz projekte pet udruga, Slovenci kroz Savez slovenskih društava 213.000 kn, Česi u dvije udruge 2.034,000 kn a Talijani za svoj dnevni list 6.296,000 kn. Brojnost nacionalnih manjina ne slijedi i njihove potrebe za informiranjem: prema posljednjem popisu stanovnika iz 2001. godine Albanaca ima 15.082, Bošnjaka 20.755, Crnogoraca 4926, Slovenaca 13.173, Srba 201.631, Talijana 19.636, a Čeha 10.510.  Gledano na primjeru Talijana i Srba, iznos za informiranje je u oba slučaj iznad 6 milijuna kuna – iako je Talijana deset puta manje.

I sam Savjet za nacionalne manjine ima svoje troškove za informiranje. Tako za svoju web stranicu plaćaju godišnje 50.000 kn splitskoj novinskoj agenciji STINA. Na naš upit u čemu je toliki trošak, s obzirom da je stranica vrlo siromašna sadržajem jer je, primjerice  cijele protekle godine na nju stavljena samo jedna odluka o rasporedu sredstava za 2008. i zapisnici sa 27.,28. i 29. sjednice Savjeta, a nema nikakvih aktualnosti, fotografija, animacija, audio niti video materijala, predsjednik Aleksandar Tolnauer kazao je:

- Ne mislim da je to velika stavka. Ta tvrtka je od nas tražila i više, no kako mi nismo imali, iz prijateljskih su ponuda pristali raditi za manju svotu.

- Zašto niste proveli javni natječaj i tada odabrali najnižu ponudu? - pitali smo.

- Zakonom to nije predviđeno za godišnji iznos manji od 70.000 kn. STINA je na natječaju dobila i druge projekte o nacionalnim manjinama, pa smo imali povjerenja da će oni to dobro napraviti i zadovoljni smo.