Dobra srca svijeta: Kroz pomoć drugima putujemo i upoznajemo razne kulture

Na kreativan i zabavan način radom i osobnim angažmanom doprinijeti poboljšanju uvjeta života, a istodobno kroz druženje s ljudima iz različitih zemalja upoznavati nove kultura, stjecati prijateljstva, nova znanja i vještine, razvijati suosjećanje prema drugima, a uz to putovati i vidjeti strane zemlji – sve se to može podvesti pod pojam međunarodnog volontiranja.

One koje zanimaju putovanja, ali prije svega rad i pomaganje kroz koje dolazi osobna nadogradnja i stjecanje novih iskustava, klasični načini provođenja slobodnog vremena sigurno neće zadovoljiti. Tako za one osvještenije, društveno angažirane i pomalo avanturistički nastrojene putovanje koje bi uključivalo volonterski rad pravi je odabir.

Mogućnosti za volontiranje su brojne i raznolike - od onih koje uključuju neposrednu skrb i brigu oko djece i osoba s posebnim potrebama, rad s životinjama, razvoj lokalnih zajednica, zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa, brigu za prevenciju bolesti i siromaštva ili sudjelovanju u obnovi zemljama pogođenim elementarnim nepogodama, pomaganje pri održavanju festivalskih događanja i slično.

Svjetskim volonterskim organizacijama priključuje se sve više ljudi koji kroz pomaganje i volonterski rad žele osjetiti povezanost s prirodom, ljudima, običajima i kulturom neke lokalne zajednice, a globalno povećanje interesa za volontiranjem rezultiralo je i sve većim brojem volonterskih organizacija, od kojih je većina neprofitnog karaktera.

Dvije tisuće kampova diljem svijeta

U svijetu je svake godine otvoreno oko dvije tisuće volonterskih kampova, najviše volontera odlazi u zemlje Latinske Amerike, Afrike i Azija, a volontirati se može na dulji vremenski rok kad su volonteri na određenom projektu angažirani od tri mjeseca do godine dana ili na kraće vremensko razdoblje.

Photo wikipedia

Na taj način funkcionira i međunarodno volontiranje Volonterskog centra u Zagrebu, krovne udruge volontera u Hrvatskoj, koji godišnje u Hrvatsku dovodi do 150 volontera, a toliko ih i pošalje u inozemne volonterske kampove. Ovisno o osobnim afinitetima volonteri biraju poslove, ali i zemlju u kojoj žele raditi, a Volonterski centar Zagreb na svojevrstan način radi poput servisa za traženje posla. Naime, osim što svake godine osmišljava nove mogućnosti za volontiranje povezuje se s drugim partnerskim organizacijama.

– Naši volonteri uglavnom odlaze u zemlje južne Europe od Portugala, Španjolske, Italije do Grčke, a k nama dolaze iz cijelog svijeta, čak iz daleke Južne Koreje, Japana i Amerike – rekla nam je Raffaella d'Apolito, koordinatorica međunarodnih kampova pri Volonterskom centru Zagreb, dodavši kako je Hrvatska vrlo tražena i popularna zemlja za volontiranje.

Volonterski kampovi otvoreni su za sve od 18. godine pa nadalje, prosječna dob volontera koji odlaze u inozemstvo je od 20. do 30. godine, ali sve više je i relativno mladih ljudi koji rade te na ovaj način žele iskoristiti godišnji odmor.

U Hrvatskoj je ovo ljeto u organizaciji VCZ-a otvoreno nekoliko kampova – u Kuterevu u Parku prirode Velebit desetak stranih volontera radilo je u sklopu eko-kampa i pri utočištu za prihvat medvjedića, u Slatini su se družili i radili s osobama s invaliditetom, u Supetru sudjelovali u kreativnim radionicama za djecu, u Karlovcu pomagali pri čišćenju divljih odlagališta u šumi, a u Zaboku i Kaštel Kambelovcu u organizaciji glazbenih festivala.

"Ritam druge kulture"

Photo wikipedia

- Ljudi se najčešće odluče na međunarodno volontiranje kako bi osjetili ritam druge kulture i istovremeno radili nešto korisno. Također, kamp je mjesto gdje grupa volontera čine ljudi iz različitih zemalja tako da je upoznavanje novih ljudi dodatna motivacija naših volontera. Dakle, to je win-win situacija u kojoj se nešto dobiva i daje –  rekla je koordinatorica Raffaella pri VCZ-u.

S tom su motivacijom u Hrvatsku ove godine u pomoć pri organizaciji glazbenog festivala u Kaštel Kambelovac došli 24-godišnja studentica Sanja iz Srbije i 25-godišnji Nizozemac Ruud.

Sanji je to prvo međunarodno volontiranje, a kako kaže, osjeća se jako dobro, sviđa joj se jer upoznaje volontere iz raznih zemalja, upoznaje način života lokalne zajednice, a s druge strane veseli je to što ljudi vjeruju da je sposobna i može raditi i doprinositi. Ruud je s već tri odrađena kampa u Italiji, Islandu i Portugalu oduševljen upoznavanje ljudi različitog podrijetla, snalaženjem i uspostavljanje suradnje, a kako kaže – volontiranje je zanimljivo i zabavno.

- Dosta volontera žele ponovno volontirati, većina njih su oduševljeni, jako zadovoljni iskustvom, a često puta se neki odluče na dugoročno volontiranje što zahtijeva drugačiji pristup i program – rekla je Raffaella te dodala da mnogi volonteri postaju voditelji međunarodnih kampova u Hrvatskoj.

Upravo na taj način – vođenjem kampa, svoju, kako kaže, slučajnu volontersku karijeru mlada 24-godišnja studentica Dora nastavlja već drugu godinu za redom. Naime, nakon što je zbog želje za učenjem njemačkog jezika i mogućnosti jeftinijeg putovanja otišla na kamp u Njemačkoj gdje je radila na poslovima uređivanja prostora oko starog dvorca, prijateljstva koja je ostvarila potaknula su je na nastavak volontiranja.

- No, osim putovanja, jezika i zabave, iako su mi ovi aspekti i dalje važni, u međuvremenu sam shvatila i druge vrijednosti volontiranja – rekla je dodavši kako su tih tjedan ili dva suradnje toliko nabijeni pozitivnom energijom da ostave trajni utjecaj na sve sudionike te ih potiču na daljnje aktivnosti.

- Kroz volontiranje sam puno toga naučila, jednom sam radila krov na novogradnji, naučila sam razlikovati mladice drveća u Irskoj, razvila metode rada s djecom, poboljšala engleski, naučila kuhati za puno ljudi i uvažavati razne prehrambene navike, stekla iskustvo timskog rada, koordinacije grupe ljudi i samopouzdanje kad sam uvidjela da mi to dobro ide – ispričala je Dora.

Photo wikipedia

- To iskustvo imalo je veliki utjecaj na mene, ne samo u smislu trenutačne zabave ili odmor od svakodnevnih obveza, nego i na višoj razini - rekla je Dora koja planira otići na dugoročno volontiranje u neku stranu državu, a želja joj je da se u budućnosti zaposli u nekoj udruzi koja se bavi razvojem volonterstva i organiziranjem volontiranja.

Marko koji radi na održavanju internetske stranice i baze podataka web stranice VCZ-a ispričao nam je svoje iskustvo s volonterskog kampa u Bangladešu gdje su volonteri pomagali lokalnom stanovništvu na otocima Bengalskog zaljeva nakon utjecaja ciklona SIDR koji je uništio cijelu obalu. Posao se sastojao od fizičkog rada, ali i druženja s lokalnim stanovništvom, a u 20 dana kampa u kojem je sudjelovalo devet međunarodnih i dva lokalna volontera, uspjeli su renovirati sanitarni čvor otoka, očistiti obalu, obnoviti školu te kupiti školski materijali za učenike te škole.

- Na volontiranje me motivirala prvenstveno znatiželja i želja za nečim
novim i drugačijim. Htjela sam putovati i upoznati jednu stranu zemlju ali ne kao klasični turist. Zadatak na mom prvom kampu je bila pomoć u obnovi i održavanju jednog malog samostana nedaleko od Bitole u
Makedoniji - kaže Petra koja je ovo ljeto provela volontirajući u Italiji.

Njen prvi međunarodni volonterski kamp bio je u Makedoniji gdje je provela osam dana i upoznala zemlju na način na koji sigurno ne bi preko nekog turističkog aranžmana ili putujući s prijateljima. U Makedoiji je naučila jako puno o pravoslavnoj vjeri i običajima.

- Kao volonteru lokalno stanovništvo obično pristupa drukčije nego turistima. Ljudi cijene što želite na neki način pomoći njihovoj zajednici i uvijek žele s vama podijeliti svoj način života. Rado će vam pokazati kako se kuhaju tradicionalna djela, povesti vas u obilazak svog mjesta ili čak organizirati neku feštu za vas - ispričala nam je Petra.

Petra priča kako je svaki kamp prilika da osim kulture zemlje u koju putujete, upoznate i kulture ostalih međunarodnih sudionika, najviše kroz male, svakodnevne situacije jer živite i radite s ljudima za koje do jučer niste ni znali da postoje.

- Nakon dobrih kampova, ostaje vam sjećanje na posebne dane koje ste proveli sa strancima-prijateljima. Jer ste ipak s njima podijelili sve svoje obroke, kad ste možda bili bolesni oni su se pobrinuli za vas, u slobodno vrijeme ste se njima s zabavljali... S mnogima od njih čak i ostanete u kontaktu preko facebook-a ili maila, a ja sam na svom prvom kampu upoznala djevojku s kojom sam kasnije putovala po drugim zemljama i s kojom se redovito čujem - ispričala je Petra.

No, ponekad ono što se radi može djelovati teško ili naporno. Tako je primjerice Petra navela kako fizički rad na suncu ili razgovori o teškim temama kao što su progoni i mučenja mogu iscrpiti čovjeka, ali ako postoji vjera da to što se radi ima neke koristi, da će nekom pomoći, sve se lakše prebrodi.

- Kad se vratim s kampa uvijek gledam svijet iz malo drukčije perspektive. Shvatim da ne mogu očekivati da će mi netko drugi stvoriti bolji život, nego da to moram sami. Počinjem cijeniti dobro i lijepo oko sebe, ne uzimam sve zdravo za gotovo. Vjerujem da je drugačiji i bolji svijet moguć - oduševljeno je ispričala Petra.

Komercijalizacija međunarodnog volontiranja

No, osim klasičnih programa koje nude volonterske organizacije sve je više onih komercijalnih pa su tako u novije vrijeme neke svjetske turističke agencije, ciljajući na mlađu populaciju svjetskih putnika, u svojoj ponudi razvile programe koji uključuju volonterski rad u kombinaciji s putovanjem u druge zemlje.

Zanimanje za međunarodno volontiranje tako je krenulo i u pravcu komercijalizacije pa se za volonterski turizam ili putovanja kroz volonterski rad koristi pojam voluntourism, a što privlači turiste i putnike svih dobnih skupina koji na smisleniji i osobniji način žele provesti svoje slobodno vrijeme. Napomenuo je da iako je volontiranje bilo dosta naporno, on se s rado prisjeća tog iskustva i druženja s ostalim volonterima i stanovništvom. Naime, osim teškog fizičkog rada smještaj je bio jako skroman, spavalo se u jednoj kolibi na podu u vrećama za spavanje bez struje i pitke vode koja se dopremala u bocama s kopna.

No, renomirane svjetske volonterske organizacije ipak se od tog oblika volontiranja ograđuju pa tako i Raffaella iz Volonterskog centra Zagreb kaže kako paze da se međunarodno volontiranje nikako ne pomiješa s turizmom jer se te dvije stvari ne temelje na istim vrijednostima.

- Iako međunarodno volontiranje ne isključuje upoznavanje zemlje u kojoj se radi, mogućnosti za odlazak na izlete te druge popratne aktivnosti, najvažniji dio je, dakako osim posla, interkulturalna atmosfera koja se stvara i mogućnosti za volontera i lokalnu zajednicu da u različitosti vide priliku za bolje upoznavanje svoje kulture i razvoj tolerancije – rekla je Raffaella.

- Osim toga, pri odabiru volontera za međunarodne projekte, ali i onih koji dolaze k nama, jako nam je važna njihova motivacija – rekla nam je Raffaella, a o kojoj saznaju iz razgovora s kandidatima i njihova motivacijskog pisma.