Domljan: Tuđman nije vjerovao u demokraciju i reducirano je razmišljao

U emisiji 'Nedjeljom u 2' Aleksandar Stanković je ugostio prvog predsjednika Sabora, Žarka Domljana. Emisija je počela prilogom kako je Domljan na konstituirajučoj sjednici Sabora dao predsjedničku lentu Franji Tuđmanu, prvom hrvastkom predsjedniku.

- Taj trenutak ostaje u mom sjećanju ne samo kao dokument nekog doba, već i jer je za mene to osobno bio jedan jedinstveni svečani trenutak - kazao je te dodao kako su se oba tresla od treme te je Tuđmanu na krivu stranu stavio lentu.

Kritičari su mu spočitavali mlakost, pogovoto kad je počeo Domovinski rat. Domljan je istaknuo kako je on Imoćanin koji je uvijek bio vezan za jug, pa i podsjetio kako je i prije '90-te godine pokazivao svoju borbu za RH.

Prije 10 godina izašao je iz politike te pisao knjigu u kojoj se i kritički osvrnuo na bivše bliske kolege, no Jadranku Kosor i Ivu Sanadera nije ni spomenuo. Prijatelji kažu kako je opuštena osoba, nesklona svađi.

- Ne smijete s njim igrati tenis jer ga on sam sudi i kad kaže da je out, tako će biti - kazao je Andrija Hebrang.

Prvi predsjednik Hrvatskog sabora odmah je prigovorio na prilog, rekavši da nikad nije kazao kako je ''rat prilika koja se ne smije propustiti''.

- Ne znam otkud bi mi ta misao i došla - ljutito je konstatirao Domljan.

''Gdje je prva predsjednička lenta?''

Na upit Stankovića što radi u mirovini u koju je odavna otišao, kazao je kako treba i napisati 650 stranica knjige te da na tome radi.

- S mirovinom se nosim tako da radim na knjizi, provodim vrijeme s obitelji, idem na putovanja - kazao je voditelju koji ga je odmah upitao kako to da je uopće išao napisati knjigu.

Domljan je kazao kako nije razmišljao o tome što će bivše kolege misliti te kako se čovjek, kad se piše memoarska knjiga, ''nalazi u šakarama fotografije događaja koji su dokumentirani i onoga što je vaše sjećanje, a tu je teško naći ravnotežu''. Motiv pisanja knjiga opisuje kao svojevrsnu prisilu i potrebu te da ne bi bio miran da nije počeo pisati knjigu.

Prvi predsjednik Sabora je istaknuo kako je uvijek na neki način bio povezan s politikom te se prisjetio naziva 'Hrvatski bibliografski leksikon' nakon kojeg su odmah počele polemike. Istaknuo je kako njegov domoljubni i antikomunistički stav nikad nisu bili u pitanju, a kad se pojavilo nešto konkretno, odmah je reagirao i pridružio se HDZ-u.

- Šime Đodan mi je rekao da ću biti prvi predsjednik Sabora i odsjekle su mi se noge - sjeća se zaprimanja informacije o povijesnoj funkciji.

Stanković ga je upitao gdje se sada nalazi predsjednička lenta.

- Lenta nije ostala u Saboru, to je predsjednik odnio u predsjedničke dvore jer pripada njemu, no to nija prava lenta, kasnije je napravljena nova. Sigurno je u predsjedničkom uredu - sa sigurnošću je odgovorio.

Podsjetio Tuđmana da treba ustati u crkvi

Ispričao je kako je nakon te konstituirajuće sjednice zatekao Đuru Pericu u Saboru, čovjeka koji je nedužan proveo 14 godina u zatvoru, a svoju priču mu je ispričao kao da nije nešto posebno. Našavši ga kako rida i tresu mu se ramena, Domljan ga je zagrlio i razmišljao o tih 14 godina zatvora i kako je emotivno doživio sve što je značila '90-ta.

Sjetio se kako su u prvom redu katedrale sjedili on, Vrdoljak i Tuđman te kako su mogli vidjeti samo svećenike. Tako, ukoliko netko nije znao sve vjerske običaje, nije znao kad dolaze na red. Primjerice, poput onih kad vjernici u crkvi ustanu.

- Kako nije puno išao u crkvu prije, laganim dodirom sam ga trknuo da ustane i bio mi je zahvalan na tome - ispričao je s osmijehom Domljan.

O odnosu Tuđmana prema Saboru, Domljan je kazao kako ''Tuđman nije vjerovao u kolektivne odluke, već je mislio da povijest pišu pojedinici te da nije vjerovao u demokraciju nego u izuzetnu ulogu izabranog pojedinca, u čemu se s vremenom ipak korigirao''. Kazao je kako je već tu znao da će po tom pitanju biti sitnijih trzavica, pogotovo zbog rečenice kako Sabor uopće nije potreban, već postoji samo da se zadovolji Zapad. Nastavio je o tome kako je Tuđman imao shemu u glavi kako bi sve trebalo izgledati i kako je to možda gledao pomalo reducirano jer je smatrao kako će biti onako kako se dogovore Srbi i Hrvati.

Toga, kaže, Domljan, nije više moglo biti i odluke nisu mogli donositi samo dva naroda regije.

- Ništa se nije moglo u Bosni dogovoriti, a da se nije pitalo i treći enitet, Muslimane - istakuo je.

Na upit Stankovića o tome je li Tuđman smatrao kako je rat dobro rješenje, Domljan je spremno ponudio odgovor.

''Pet ili deset tisuća žrtava za samostalnost zemlje nije puno''

- Tuđman je potekao iz vojske i imao visoko mišljenje o bratstvu i jedinstvu Armije. No, s vremenom je počela prelaziti u ruke Srbije, pogotovo nakon smrti Tita, pa je ta iluzija vojnog bratstva i jedinstva bila pogrešna. Tuđman je to i rekao u jednom trenutku, dok su trajali pregovori. Povjerenje u Kadijevića nije imalo nikakva smisla - kazao je.

Sjetio se kako je Tuđman tijekom jedne rasprave deset minuta vikao na njega i ''častio ga svim mogućim epitetima''. Stanković ga je upitao o izjavi kako pet ili deset tisuća žrtava za samostalnost zemlje nije puno te je li takav stav human?

- Kroz povijest se za svaku slobodu ginulo - kazao je Domljan te izrecitirao Gundulićevih stihova ''O lijepa, o draga, o slatka slobodo''.

O samom takvom stavu je rekao kako je riječ o njegovim ranijim promišljanjima o slobodi Hrvatske te kako je tad mislio da ukoliko bi bilo pet tisuća žrtava - da bi Hrvatska dobro prošla. Aleksandra Stankovića je zanimalo koliko političara razmišlja o takvim suštim brojkama.

- Rat je posebno stanje - objasnio je Domljan i podsjetio na 'Dan D' i Normandiju te dodao kako rat treba izbjeći, no i kako svaki zapovjednik mora računati kad vojnike šalje u bitku, da se jedan dio njegovih vojnika neće vratiti.

Smatra da je Tuđman bio preoptimističan u nadi da se krv neće proliti. Nastavio je usporedbom tadašnjih čelnika sukobljenih zemalja te kazao kako je "25. siječnja 1991. godine u Beogradu bio s Tuđmanom kod Slobodana Miloševića'' te se prisjetio da je Tuđman bio pomalo fasciniran njime, njegovom duhovitošću, privlačnošću i brzim reakcijama.

''Ja otpuštao ljude zbog nacionalnosti?''

- Imao sam dojam da mu Tuđman, koji je više bio znanstvenik i temeljit, a ovaj više lepršav, nije bio dorastao, no pokazalo se obrnuto. Tuđman je bio veći i bolji taktičar - naglasio je Domljan.

Stankovića je zanimalo i je li hrvatska politika na ijedan način dala za pravo Srbima da se osjećaju neugodno u to vrijeme i povoda za pobunu.

Photo i45.photobucket.com

- Tad, 1991. godine, još nije bilo hrvatske politike, a njihove bune su počele ranije. Po mom mišljenju nisu imali razliku za pobunu, a bunili su se oni iz ruralnijih i primitivnijih područja. Oni iz gradova, obrazovaniji, nisu se bunili čak i ako nisu bili zadovoljni - pojasnio je prvi predsjednik Sabora.

Srpska manjina je do tad, smatra Domljan, uživala neke privilegije, a kad su iste dovedene u pitanje, pomislili su da im se zakidaju njihova prava, dok su zapravo samo bili izjednačeni sa svima ostalima. Naglasio je kako je sve bilo dirigirano iz Beograda te istaknuo primjer u Vodicama kad su se neki prodavači tri dana prije barikada počeli pakirati te kako je očito postojala mreža dojavljivanja.

Stanković ga je upitao o rezervama prema Srbima i otpuštanjima ljudi zbog nacionalnosti.

- Ja!?! - zbunio se Domljan na što mu je voditelj pročitao njegove riječi o tome kako su ljudi 'micani' zbog nacionalnosti te podsjetio i na primjer saborskog kuhara zbog mjesta na kojem je nabavljao meso, a u kojem su se okupljali KOS-ovci.

Kazao je kako je pola ljudi iz Sabora trebalo otpustiti jer se pola rečenog odmah prenosilo u KOS-ovsku centralu te dodao kako je imao nos za to da nešto ne štima. Stanković mu je rekao kako su zbog mrzovoljnih lica i imena i prezimena, čak i ljudi na HTV-u gubili posao.

''Hravtska je mogla dobiti samo ono što nikad nije mogla ni izgubiti''

Voditelj ga je upitao i o Simi Rajiću, koji je kazao da odlazi zbog smjenjivanja ljudi zbog nacionalnosti. Domljan je dodao kako je on rekao i kako nije zadovoljan Hrvatskim saborom i odbijanjem njegovih primjera koji, po Domljanu, nisu ni postojali. Na upit zašto se JNA nije umiješala, Domljan je rekao da se nisu usudili zbog stranih sila, iako su se oslanjali na Rusiju i ''neke svoje veze''.

Domljan je upitan i o odnosu Hrvatske prema BiH. Kazao je kako je prisustvovao nekim razgovorima te kako je bilo govora i o zanemarivosti zemlje, što je bila naivna ideja, a posljedica krive procjene i opsesije da se vratimo na stari sistem, poput Banovine Hrvatske, te nepoznavanje međunarodnog prava da se granice mogu mijenjati silom.

- Hrvatska je to naposljetku morala prihvatiti s Daytonom, a to je da može dobiti samo ono što nikad nije mogla ni izgubiti. Riječ je o stanju zateknutom 25. siječnju 1991. godine - rekao je.

Na navode kako se Ratko Mladić sastajao s hrvastkim generalima na temu švercanja nafte te kako su na tim sastancima sudjelovali mnogi visokopozicionirani ljudi, poput Bobana Lerotića, Domljan je kazao kako se u ratu uvijek šverca.

- Rat uvijek iznjedri neke protuhe koji na ratu zarade - istaknuo je te dodao kako su se doista vodile dvije politike prema BiH.

Naime, kazao je kako je RH tek 6. travnja priznala BiH, a dan kasnije je SAD priznala Hrvatsku. To je bio uvijet, a nikad nije bilo šanse da se dio BiH pripoji RH.

''Gojko Šušak je nedvojbeno bio domoljub, no trebao je biti realniji''

- Hrvatska je to sa zakašnjenjem shvatila - naglasio je.

Aco Stanković ga je upitao i kako je moguće da je Gojko Šušak imao toliki utjecaj na Tuđmana.

- Šušak je bio predstavnik te hercegovačke linije i vjerovao je da ono što osvojimo oružjem, ostati će naše - kazao je, na što je Stanković dao protuargument u obliku Republike Srpske, na što je Domljan kazao kako to nije istina te da ona postoji na temelju Daytonskog sporazuma.

O posjetu Ive Josipovića Republici Srpskoj, kazao je kako je to jako dobar potez. Naime, smatra kako je Daytonski sporazum nametnut, a ne dogovoren te kako će morati doći do neke revizije. Dok se ne dogovore i urede svi odnosi u BiH, zamlja neće normalno funkcionirati i tenzije će ostati. Također, pohvalio je i izjavu Ive Josipovića koja je podijelila hrvatsku javnost, a kojom se ispričao za dijelove tadašnje hrvatske politike prema BiH.

Vrativši se na Šuška, kazao je kako je nedvojbeno riječ o domoljubu, no kako to nije dovoljno jer je trebao biti realan. Nadovezao se kako je ''tu Šušak i čitava emigracija, pogotovo kanadska, kapitulirana u neki bivši svijet''. Sjetio se posjeta Kanadi, kad je bio u strahu da ga se ne slika s likom Ante Pavelića iza leđa jer su ''ti ljudi još živjeli u nekim starim vremenima''.

No, o prijateljstvu s Ivom Rojnicom kazao je kako se ponosi, a na odijevanje ustaške odore njegova poznanika, kazao je da se ''uvijek volio dobro odijevati''.

Vanustavnim ponašenjem, mimo ustava ocijenio je ulaske hrvatske vojske na tuđe teritorije.

''Bit će bolje i ništa ne stoji na putu hrvatskom blagostanju''

O Tuđmanovim upozorenjima spram Vladimira Šeksa, da se pripazi na njega te kako su nađeni pojedini dokumenti, kazao je kako mu to nikad nije bilo jasno te kako je Šeks jednom prilikom malo agresivnije reagirao i povikao da mu se jasno kaže u čemu je problem. Tad su prozivke i upozorenja stala. Dotad su Domljan i Tuđman nerijetko vodili rasprave o Šeksu.

Domljan je bio na čelu 356 zastupnika podijeljenih u tri Vijeća, a danas ima 160 i to je kao previše, pa je Stankovića zanimalo je li tome uistinu tako. Domljan je kazao da se ne bi trebalo broj smanjivati previše te kako sve zemlje imaju zaduženja u obliku delegacija, a to se ne može raditi s 50 ljudi.

Photo Prt Scr hrt.hr

- To trebaju biti ljudi koji znaju jezike i znaju se ponašati, a to ne možete izabrati među malim brojem ljudi - istaknuo je.

O tri zastupnika iz dijaspore, kazao je kako smatra da je to dobra ideja te da ih treba rasporediti, a ne da su sva tri iz BiH, primjerice. Vladi Jadranke Kosor dao je ocjenu 4.5 s tendencijom rasta na ocjenu 5.

- Bit će bolje i ništa ne stoji na putu hrvatskom blagostanju, samo sad trebamo stisnuti remen - kazao je te na upit voditelja dodao kako će se sad i njemu samom smanjiti mirovina.

Emisiju je Stanković završio pitanjem o situaciji u Konavlima, kad je Domljan vidio razrušene Ćilipe te otišao na Prevlaku gdje su imali mali incident s promatračima u bijelim odorama. Malo kasnije se 'zakačio' s crnogorskim graničarima kad im je uzviknuo da ''ukoliko još jednom stupe na hrvatski teritorij, će ih se vraćati na nosilima''. Naime, Stankovića je prije emisije kontaktirao jedan kolega iz Dubrovnika koji je Domljanu poručio da Dubrovčani pamte i zahvaljuju prvom predsjedniku Sabora na njegovu posjetu i stavu tijekom najgorih dana za taj grad.

Na koncu je Domljan kazao kako dolazi u obzir i druga knjiga, ali tek kad vidi reakcije na prvu knjigu.

- To je pitanje budućnosti - kazao je Domljan za kraj emisije.