Društvo hrvatskih književnika: Donesite Zakon o uporabi hrvatskog jezika

Na Godišnjoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK) danas su prihvaćeni Zaključci o hrvatskom standardnom jeziku, u kojima se, uz ostalo, traži donošenje zakona o uporabi hrvatskoga jezika, a od države da financijski podupire rad na razvoju hrvatskoga nazivlja u ustanovama koje su za to pozvane i osposobljene, što je, kako ističe Tajništvo DHK, i obveza hrvatske države na temelju pristupnog ugovora s EU.

DHK podsjeća kako je jedno od obilježja civilizirane zajednice književni ili standardni jezik te da o njem sve civilizirane države neprestano vode brigu.

„U nas je to hrvatski jezik, a da bi on bio standardan, mora se njime moći komunicirati na svim područjima, a osobito na najzahtjevnijima, kao što su znanost, umjetnost, visoka naobrazba, a onda i državna uprava, javne službe i gospodarstvo“, navodi se u Zaključcima o hrvatskom standardnom jeziku, priopćeno je iz Tajništva DHK.

Skupština DHK smatra da jezik gubi obilježja standardnosti ako se ne razvija na svim područjima te podsjeća kako živimo u vremenu kada se hrvatski jezik treba međunarodno afirmirati kao jedan od službenih (ako ne i radnih) jezika Europske unije.

DHK ističe da hrvatski jezik neće biti standardan ako se zapuste najzahtjevniji funkcionalni stilovi jer drugačiji jezici ne mogu ni biti službeni u Europskoj uniji ni u međunarodnoj zajednici.

Na Glavnoj skupštini DHK upozoreno je kako zakoni, osim načelno Ustava, ne jamče uporabu hrvatskoga jezika na tim područjima te kako postoji jak pritisak da se vrjednuju samo znanstveni radovi na engleskome jeziku, kao i to da se posebno nagrađuje nastava na engleskome jeziku.

„Poznavanje i uporaba svjetskih jezika ne bi smjela ugrožavati uporabu službenoga jezika države“, navodi se u priopćenju te dodaje kako bi nam bio potreban zakon o uporabi hrvatskoga jezika, kakav je svojedobno predlagan, ali nije prihvaćen.

Na Glavnoj skupštini DHK zato je zatraženo da se takav zakon o uporabi hrvatskoga jezika prihvati u Republici Hrvatskoj.

Skupština smatra da je hrvatski standardni jezik u načelu dobro normiran iako ima nekoliko otvorenih pravopisnih pitanja, te poziva da oko otvorenih pitanja ne treba voditi ratove jer će se ona najbolje riješiti smirenom stručnom raspravom i dobrom književnom praksom.

Ocijenivši kako je za jezik od pravopisa mnogo važnija gramatika, Skupština DHK podsjeća da za hrvatski postoje upotrjebljive gramatike pa da ni tu nema mjesta veliku strahu.

„No, za jezikoslovce ipak postoje još veliki zadatci da opišu jezik i propišu stabilnu i elastičnu normu za nj, u skladu s najsuvremenijim jezikoslovnim spoznajama na tome području“, ističe DHK te napominje kako je o njima niz bitnih stajališta već donijelo nedavno ukinuto Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, a osobito o bitnome odnosu hrvatskoga standardnoga jezika prema cijeloj književnoj baštini i prema hrvatskim dijalektima.

Skupština DHK smatra da je za razvoj hrvatskoga jezika najbitnije voditi skrb o razvoju jezičnoga nazivlja na svim područjima koja se danas razvijaju velikom brzinom, kao što na primjer računalne znanosti, gospodarstvo i druga područja znanosti i kulture i europskoga prava.

Ocjenjuje kako bez tog razvoja jezik neće biti standardan, nego će postati, a dijelom od nebrige i postaje, „pidgin“.

„Zato tražimo da država sustavno i neprekidno financijski podupire rad na razvoju hrvatskoga nazivlja na svim tim područjima, u ustanovama koje su za to pozvane i osposobljene, i u projektima posvećenima bilježenju i stvaranju znanstvenoga i drugoga nazivlja“, što je - kako naglašavaju u zaključcima - i obveza hrvatske države na osnovi pristupnoga ugovora s Europskom unijom. (Hina)