Država u minusu, a bankama dobit 4 milijarde kuna

Prvi nerevidirani podaci HNB-a pokazuju da su banke lani ostvarile gotovo 4 milijarde kuna neto dobiti – točnije 3,86 milijardi kuna, što je 18 posto više. Velik je to raskorak prema svim ostalim kretanjima u ekonomiji; u dvije godine Hrvatska je izgubila 141 tisuću radnih mjesta, nezaposlenost se vraća na rekordne razine, broj blokiranih obrtnika i tvrtki popeo se na 70 tisuća, neplaćene obveze veće su od 35 milijarda kuna, Hrvatska je među zemljama s najvećim padom BDP-a u regiji, a trgovina se sporo oporavlja.

Nema gospodarske djelatnosti bez problema, ali svemu unatoč, banke ipak odlično posluju, ako je suditi prema iskazanoj dobiti.

Neće dugo, komentar je ekonomista iz oporbenih krugova, a središnja banka pokušava spustiti loptu na zemlju.

Statistička zamka?

- To su preliminarni podaci, treba pričekati revidirana izvješća po bankama – oprezan je Davor Holjevac, viceguverner HNB-a koji objašnjava da objavljene podatke tek treba potvrditi revizija.

- Čak i ako se pokaže da je dobit tolika, u tome ne vidim problem. Dobro je da su banke profitabilne, a od 4,4 milijarde kuna bruto dobiti i država će dobiti svoj dio. Činjenica je da banke nisu dizale kreditnu maržu, a povećale su i kreditnu aktivnost u 2010. – dodao je Holjevac.

Prošle godine banke su krenule s laganim smanjenjem kamatnih stopa na kredite, ali kretanje tečaja švicarskog franka uzdrmao je znatan broj dužnika koji su se zadužili u toj valuti.

Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta, upozorava da se iza podataka o rastu dobiti skriva statistička zamka.

Dobit je, kaže, posljedica toga da su banke godinu prije otpisale znatan iznos kredita, što im je napuhalo dobit, a k tome dužnicima i dalje odobravaju reprograme, pa su bilance bolje od stvarnog stanja.

Poznavatelj bankarske scene dr. Žarko Primorac također je suzdržan te kaže da treba pričekati cjelovito izvješće kako bi se vidjeli podaci o rezervacijama, kreditiranju (odnos kredita privredi i državi, zatim odnos novih i obnovljenih kredita i kretanje troškova banaka).

Analitičari su zbunjeni jer je dobit banaka za prvo polugodište 2010. godine bila niža 20,1% nego u istome razdoblju godinu prije. U HNB-u kažu da će slika biti jasnija već za nekoliko dana kad iziđu s potpunijim podacima.

Holjevac ističe da je, od mjeseca do mjeseca, iznos reprogramiranih kredita bio od 4 do 11 milijarda kuna na razini sustava. Pred kraj godine zabilježene su niže brojke.

- Činjenica je da banke imaju velike probleme s nenaplaćenim kreditima u malim i srednjim poduzećima – priznaje Holjevac. Stoga su nove plasmane usmjerile prema prvoklasnim dužnicima, a to je država i državni sustavi. Inače, udio loših kredita u banaka je oko 10 posto, a oporbeni su političari i ekonomisti uvjereni da ni banke ne mogu biti oaze prosperiteta te su iduće na redu s bankrotima i iskazivanjem gubitaka.

- Poslovanje je banaka, koje je u potpunu nerazmjeru s poslovanjem gospodarstva, contradictio in adjecto. To ne postoji. Očito je poremećaj u sustavu jer nitko tko je odgovoran za gospodarski okvir u ovoj zemlji, a tu mislim na Vladu, ne pokušava obaviti svoju zadaću. U ozbiljnoj i odgovornoj zemlji koja je pametno vođena i razmišlja i o socijalnim kategorijama, ovakav eksces ne može se dogoditi. Zato se ne može i ne smije kriviti banke. One su posve svjesne da je to i za njih loše i kratkoročno i dugoročno. I zato postoji strah i kod banaka – kaže Radimir Čačić, predsjednik HNS-a.

Veliki zdraviji

Središnja banka, inače, tvrdi da bankarski sustav može izdržati sadašnju razinu loših kredita, to više što velike banke imaju “zdravije” podatke, a problemi se javljaju u malim bankama čiji udio nije prijetnja sustavu.

Imovina banaka potkraj 2010. godine iznosila je gotovo 392 milijarde kuna te je tijekom godine povećana 13,6 milijarda, odnosno 3,6 posto. Taj je podatak donekle u skladu s općim kretanjima, za razliku od nerealno visoke dobiti.

Namjeravali uvesti porez na dobit, ali odustali

Sredinom prošle godine Vlada je namjeravala uvesti porez na ekstraprofit banaka, ali ta njihova ideja nije dobro primljena ni među financijašima ni u središnjoj banci. Hrvatska narodna banka, primjerice, govorila je kako nema nikakva razloga da se banke dodatno pritišće porezima, to više što su one bile glavni oslonac gospodarstva, pa i države u krizi.˝Europski su lobistički centri također dali na znanje kako ne podržavaju dodatni porezni pritisak na banke za kojim su, na primjer, posegnuli Francuzi sve dok se u EU ne postigne dogovor o posebnom porezu na financijski sektor.

Njemačka je tu bila najglasnija te su, neovisno o drugima, prvi zahvatili u bankarske džepove. Hrvatska je uvela poseban porez samo na telekom-usluge, što je istopilo dio njihove dobiti.

Branko Grčić: Dobra vijest za banke, loša za građane

To je sjajna vijest za banke, a za nas je stara priča. Tvrdoća u procjeni rizika osigurala je bankama uspješno poslovanje i u 2010. godini, no zbog ukupno niže aktivnosti banaka posljedice osjeća realni sektor: gospodarstvo i građani.

Davor Holjevac: Podatke treba uzeti s rezervom

Zadaća je banaka da plasiraju svoja sredstva i naplaćuju kamate. Dapače, od banaka se i očekuje da posluju s profitom, ali ipak objavljene podatke treba uzeti sa rezervom jer će i revizori odraditi svoj dio posla. Siguran sam da će biti promjena.

Božidar Pankretić: Banke trebaju pomoći gospodarstvu

Dobit banaka govori o tome da one baš i ne sudjeluju u ovoj krizi koja nas je sve pogodila.Banke trebaju pripomoći ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Došlo je vrijeme da mi političari jasno kažemo kako očekujemo veću aktivnost banaka u gospodarstvu.

Ljubo Jurčić: Dobit je posljedica reprograma

Banke su u svom sektoru napravile malo čišćenje rezervacija za 2009. pa se to odrazilo na rezultate u prošloj godini. Promijenjen je i način potraživanja kredita, provedene su restrikcije, a išlo se i u odgode plaćanja zbog onih koji trenutačno ne mogu podmiriti obveze i zbog toga rezultati djeluju bolje.

Boris Kunst: Treba oporezivati dobit banaka

Žalosno je da je narod sve siromašniji, a banke sve bogatije. U trenutku kada gospodarstvo traži sredstva i poticaje iz financijskog sektora to zavređuje svaku osudu. Treba napraviti nešto da se ta dobit banaka oporezuje, a da banke taj gubitak ne prebace na trošak građana.

Damir Kajin: Ne smanjuju
kamate već lešinare

Zemlja smo apsurda pa je i dobit banaka logična: što je manje investicija, više je kredita i obveza prezaduženim građanima. Umjesto da smanje kamate, banke lešinare, zaustavljaju razvoj. Iznesu li dobit van, bit će nam “piši kući, propalo je”.

Dragan Kovačević: Ovo je labuđi pjev banaka

Banke očito ne proživljavaju sudbinu poduzeća i građana. Godinama upozoravam da na kraju ni one neće ostati pošteđene i mislim da je ovo labuđi pjev banaka koje se vode: uzmi sve, a poslije ćemo se baviti ekonomijom i društvom. To je loša politika i HNB i Vlada trebaju je hitno mijenjati.