Država zbog Dalekovoda izgubila 2 milijarde eura

U vrijeme kada HEP-u nije išlo najbolje, Dalekovod je na tome uspio zaraditi novac zbog pretprodaje struje TLM-u i Aluminiju.

Policija i DORH ovih će dana objaviti rezultate istrage o Dalekovodu d.d., poduzeću koje je s državnim tvrtkama u tri godine ugovorilo poslove vrijednije od milijardu eura.

Istražuju se i dva slučaja privatizacije tvrtke. Dalekovod je naime za gradnju trafostanica na autocesti Zagreb-Split HAC-u naplatio milijardu kuna. Luka Miličić, predsjednik Uprave kazao je kako taj novac nije bio naplaćen samo za trafostanice, već i za opremanje tunela. Sudski vještaci utvrdili su kako radovi nisu bili vrijedniji od 150 milijuna kuna. HAC je prodao trafostanice HEP-u zbog čega je izgubio 300 milijuna kuna, te je HAC zbog toga izgubio 700 milijuna kuna.

HEP je izgubio također, jer je platio 300 milijuna kuna nešto što vrijedi 150 milijuna kuna. 

Također, Dalekovod je na prošlogodišnjem gubitku HEP-a zaradio. Prema nekim procjenama HEP je izgubio oko milijardu kuna, a kupovao je struju po najskupljoj cijeni od 80 eura, a prodao je Šibenskom TLM-u za 41 eura, a po istoj ju je cijeni pretprodavao mostarskom Aluminiju, pri čemu je zaradio Dalekovod kao suvlasnik TLM-a i Aluminija.

Jutarnji list otkriva i kako se istražuje privatizacija Dalekovoda, čije kontroverze datiraju od kasnih 90-tih, kada se IGH domogao 50 posto nominalne vrijednosti Dalekovoda, a ugovorom s Ministarstvom razvitka i obnove.

Privatizaciju osmišljao Tipurić

U to je vrijeme resorni ministar bio Jure Radić, koji je kasnije postzao jednim od suvlasnika IGH-a. Ugovor se temeljio na isporuci materijala i izvedbi građevinskih radova kod donacijske obnove kuća Hrvata u BiH.

Njegovom je odlukom posao dobio IGH, a oni su ga dali izvođaču Astri International turizam i trgovina d.o.o., a predsjednik Nadzornog odbora Astre tada je bio Petar Đukan, inače drugi vlasnik IGH-a.

Vlasnik Astre Tit je Konstruktor Inženjering, tvrtka iz građevinskog konzorcija bliskog IGH-a, a predsjednik uprave je Željko Žderić, koji je s Radićem u kumskim odnosnima.

Photo EFZG

U izvješću Državne revizije o privatizaciji Dalekovoda, a iz 2003. godine stoji kako je IGH postao vlasnikom polovice dionica Dalekovoda zahvaljujući Juri radiću, koji je tako u isto vrijeme bio posodavac i investitor u objnovi hrvatskih kuća na prostoru BiH. Vrijednost radova iznosila je 9.055.250 DEM, što je sačinjavalo 50 posto nominalne vrijednosti Dalekovoda.

Sukob interesa, piše Jutarnji list dogodio se kod druge privatizacije Dalekovoda, koju je osmislio Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta, koji se također nalazi pod istragom DORH-a.

Tvrtka registrirana na u kojem žive rođaci financijskog direktora Dalekovoda

U toj se privatizaciji dekan EFZG-a pojavljuje kao stručni konzultant. To je zapisano i u izvješću Državne revizije, a u kojem stoji kako je tvrtka Credos d.o.o., čiji je vlasnik bio Tipurić koji je autor privatizacijskog elaborata i vlasnik drugog po veličini dioničkog udjela s 5,2 posto dionica Daolekovoda.

U kolovozu 2003. godine, kada je revizija provedena veći udio od Credosa imala je tvrtka CTG, te je udio iznosio 9,8 posto. Danas Tipurićevog Credosa nema među većim dioničarima, ali zato CTG d.o.o. raspolaže najvećim dioničkim udjelom od 15,6 posto, što je gotovo jednako zbroju Dalekovoda koje su posjedovali Credos i CTG d.o.o. prije šest godina.

Također, tvrtka Credos Consult pojavljue se kao osnivač tvrtki CTG d.o.o., BKM i Partneri d.o.o. i KLT Partneri d.o.o., a one su posljednjih pet godina raspolagale s udjelima u Dalekovodu i to većim od 15 posto.

Na službenim stranicama Dalekovoda stoji kako su te tvrtke predstavljene kao 'osnivači i ključni dioničari tvrtke', piše Jutarnji list.

BKM i KLT više ne posluju, no zanimljivo je da u nazivima imaju inicijale članova uprave Dalekovoda, odnosno Belamarića Tomislava, Kraljevića Kreše i Luke Miličića. Credus Consult i CTG prijavljene su na adresi Srednjaci br.10., u kojem u dvosobnom stanu žive umirovljenici Branka Poljaka i Lidije Poljak Skansi.

Oni su bliski rođaci Damira Skansija, financijskog direktora Dalekovoda,a novinarima su kazali kako ne znaju ništa o poslovima tvrtke.