EFZG: Ukinuta Ljetna škola, dolazi revizija

Na EFZG stiže revizija koja će utvrditi koliko je novaca zarađeno u Međunarodnoj ljetnoj školi, te kako se isti dijelio i kome.

Na Ekonomski fakultet u Zagrebu uskoro stiže revizija koja bi mogla dati odgovore na pitanja kolio je novca zarađeno u Međunarodnoj ljetnoj školi Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te kako se isti dijelio, ali i kolike su honorare dobivali profesori.

Da je u planu dolazak revizije potvrdila je v.d. dekanica Melita Kovačević koju je rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš postavio na mjesto suspendiranog dekana Darka Tipurića.

Ona je na konferenciji za novinare na Ekonomskome fakultetu Kovačević je istaknula da je cjelovito izvještavanje obveza i prema profesorima, studentima i njihovim roditeljima.

Također, rekla je da je nepunih mjesec dana nakon što je preuzela dužnost v.d. dekana, odnosno od 20. siječnja kada je suspendiran bivši dekan Darko Tipurić, potvrdila mandat postojećih prodekana što je u skladu s njezinim nadležnostima.

Povjerenstvo će ocijenjivati kandidata za mjesto dekana

Naglasila je kako je Fakultetsko vijeće jednoglasno stavilo izvan snage pravilnik o Ljetnoj školi, tako da u ovome trenutku ta škola više ne postoji, te najavila da će zadaća nove uprave fakulteta, koja se mora izabrati u roku od tri mjeseca, biti oblikovanje novoga pravilnika.

Photo EFZG

Istaknula je da što prije treba promijeniti statut fakulteta u odredbama koje se odnose na izbor dekana, rekla je da je već osnovano i potvrđeno povjerenstvo koje će raditi na tomu da se osigura kvalitetan izbor dekana.

Uz to, osnovati će se povjerenstvo koje će utvrditi zadaće unutarnje i vanjske revizije poslovanja fakulteta i odlučiti hoće li se tražiti hitna državna revizija ili će to učiniti neka privatna revizorska kuća, ali će se tada morati utvrditi da ne postoji sukob interesa.

Nema kazne za nikoga

Uz napomenu da se to poslovanje ispituje, Kovačević je istaknula da je njezin načelni stav da profesori i studenti ne bi trebali biti kažnjeni, ako su radili u skladu s postojećim pravilnikom i u dobroj namjeri.

- Načelan je stav da se studente i profesore zaštiti i da ih se ne kažnjava za nešto što im je sustav dopuštao i omogućio. No to ne znači da ne treba napraviti kompletnu analizu - kazala je.

Na pitanje hoće li Darko Tipurić i dalje imati smanjenu nastavnu satnicu kao dok je bio dekan, na što je Kovačević odgovorila niječno.

Na Ekonomiji se kupovali semestri i siguran prolaz

Podsjetimo, Večernji list nedavno je pisao o tome kako se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nisu se prodavali samo ispiti, već je onaj, tko je imao novca, tijekom održavanja Međunarodne ljetne škole mogao položiti cijeli semestar.

List je pridobio dokumente šokantnog mišljenja Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu koji je proveo analizu Ljetne škole na zahtjev rektora Alekse Bjeliša i koje je najvećim dijelom i utjecalo na to da je Senat sa čak 54 glasa, suprotno očekivanjima, izglasao smjenu dekana tog fakulteta, Darka Tipurića, za čijeg je mandata škola djelovala.

Prema podacima, u akademskoj godini 2008./2009. 291 student oložio je kroz ljetnu školu predmete koji su mu donijeli više od 15 ECTS bodova od ukupno 30 koliko nosi jedan semestar.

Njih osmero steklo je 20 ECTS bodova, dok je dvoje studenata skupilo nevjerojatnih 27 ECTS bodova. Neki su studenti tijekom tri godine postojanja škole 'osvojili' 40 bodova, što je dokaz da je uprava fakulteta osim kršenja Statuta kršila i vlastiti Pravilnik o MLJŠ-u prema kojem jedan student može istodobno upisati najviše dva predmeta, te po kojem se po jednom predmetu može steći najviše 9 ECTS bodova.

Predmeti koji nose 9 ECTS bodova u pravilu se slušaju 250 sati, a u školi su ih studenti mogli slušati samo 120 sati, jer ista traje tri tjedna.

Prolaznost - stopostotna

Većina je položila čak dva takva predmeta koja nose 18 ECTS bodova, a neki su te predmete odslušali ranije, u sklopu redovite nastave pa se može pretpostaviti da je njima 17 dana predavanja bilo dovoljno da uspješno polože ispit u MLJŠ-u. Ipak, neki predmete poput matematike, statistike i sličnog nisu prije odslušali, ali su ih zato bez problema položili u tri tjedna tijekom ljeta.

Prolaznost na ispitima bila je gotovo stopostotna, što znači kako su se ispiti 'legalno' kupovali. Jer, kako objasniti da je prolaznost studenata na ispitima iz statistike, primjerice, na redovitim rokovima lani bila 25,27 posto s prosječnom ocjenom 2,55, dok je tijekom ljetne škole taj predmet uspješno položilo čak 93,33 posto i to s prosječnom ocjenom 3,27.

Polagani i ispiti kojih nema u programu MLJŠ-a

Izostalo je objašnjenje kako je moguće da je u Informacijski sustav visokih učilišta upisano da je 37 studenata u MLJŠ-u položilo i Uvod u gospodarsku statistiku, predmet koji se prema planu satnice u MLJŠ-u nije ni izvodio.