EKSKLUZIVNO: Udruga gradova: Laž je da smo povećali broj zaposlenih!

Ugledni Institut za javne financije napravio je grube pogreške u svojoj analizi broja zaposlenih u lokalnoj upravi koja je prošli tjedan izazvala veliku pozornost javnosti. Tvrde to u Udruzi gradova koju vodi riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Glavna teza analize IJF-a je bila da gradovi, općine i županije uopće nisu smanjivale broj zaposlenih i štedjele, nego su u četiri krizne godine povećali bez važnijih razloga broj zaposlenih za 5300 osoba. Njihov trošak je narastao za milijardu kuna. Neki mediji su donijeli i naslove da su lokalci povećali birokraciju za preko pet tisuća osoba. A sve to u kriznom razdoblju između 2007. i 2011. godine.

- S obzirom na to da u isto vrijeme nije osnovana ni jedna nova jedinica, niti je bilo značajnijih pomaka u decentralizaciji koji bi zahtijevali nova radna mjesta, takav razvoj događaja slika je neodgovorne politike zbrinjavanja nezaposlenih na teret lokalnih i regionalnih proračuna -napisao je u uvodu svoje analize Josip Franić s Instituta.

Međutim, u reagiranju Udruge gradove koje ekskluzivno donosimo, tvrdi se da je autor napravio niz pogrešaka u svom istraživanju. Dapače, oni tvrde da je broj zaposlenih u administraciji i smanjen ako se izbace zaposleni koji su lokalnoj upravi nametnuti zakonima. Udruga gradova kaže da je IJF sa svojom tvrdnjom da nije bilo nikakve značajnije decentralizacije koja bi utjecala na povećanje zaposlenih, zanemario zakonske promjene i dao potpuno pogrešnu sliku.

Udruga gradova, dala je direktna zakonska opravdanje za 2500 zaposlenih.

Kao prvo, navode da se je od početka 2008. godine na lokalnu upravu prebačeno izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola čime je 565 državnih službenika postalo zaposleno u lokalnoj upravi i na njihovim proračunima. Lokalci su morali zaposliti još 150 osoba na tim funkcijama kako bi smanjili zaostatke.

Zatim, iste godine je donesen Zakon o sigurnosti prometa na cestama kojim je lokalnoj upravi nametnuto zapošljavanje prometnih redara. Tu se radi o 200 do 250 ljudi, a konačni podaci se čekaju od MUP-a. Lokalci su tražili da isti posao obavljaju komunalni redari, ali im to nije prošlo u zakonu, pa su morali na svoj trošak zaposliti nove ljude.

Već početkom 2009. godine je stupio i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je nametnuo zapošljavanje poljoprivrednih redara, što je još 350 do 400 ljudi.

Međutim, najveća greška je napravljena na pogrešnom tumačenju statističkih obrazaca. Tu je lošim tumačenjem broj zaposlenih umjetno povećan za barem 1500 osoba. Radi se o programima Pomoć u kući i programu javnih radova koji se provode od 2009. godine. Oboje je pokrenula središnja država i ona osigurava plaće za te ljude, ali novac prelazi preko proračuna gradova i općina, pa su osobe koje su na platnom popisu, pogrešno ispale novozaposlene.

-Napravljena je dvostruko loša slika. S jedne strane je ispalo da je 1500 ljudi više, a s druge da su nam povećane pomoći. A u biti se radi samo o tome da za državni program, državni novac ide preko lokalne uprave. Oni nisu naš trošak - kaže Dario Runtić iz Udruge gradova.

Osim tih konkretno dokazanih 2500 osoba, Udruga gradova upozorava da je i dalje došlo do pogrešaka u metodologiji koji su dali potpuno netočno sliku. Upozoravaju da mali gradove i općine ne osnivaju svoja trgovačka društva za osnovne komunalne usluge, nego su često ti ljudi zaposleni direktno u upravi. Dakle, kažu u Udruzi, ne radi se o službenicima, nego o radnicima koji se brinu za čistoću, odvoz smeća, ukope i slično. Primjerice, to bi u Zagrebu bilo kao da se skoro 12 tisuća zaposlenih u Holdingu vode kao službenici.

- Ti gradovi bi mogli osnovati trgovačka društva i skuplje plaćati ljude, ali bi onda u statistici sve izgledalo bolje. Osim toga, na povećanja broja zaposlenih koji se navodi utjecalo je i jer se u četiri godine primjerice povećao i broj izgrađenih vrtića, a zapošljavanje osoba u njima se također financira iz lokalnih proračuna - kaže Runtić.

U svakom slučaju, on zaključuje kako je lokalna uprava također smanjivala plaće i štedjela, te da nikakvog drastičnog povećanja zaposlenih po volji gradonačelnika, načelnik i župana nije bilo.

Igor Franić s Instituta za javne financije koji je napravio analizu priznaje djelomičnu pogrešku, ali kolegij IJF-a još nije odlučio hoće li se ispričati, ispraviti podatke ili slično. Kaže i da je Udruga gradova uspjela opravdati tek 15 posto zaposlenih.

- Radili smo na osnovu dostupnih podataka. Mi nismo ulazili tko je kriv za zapošljavanje, nego istaknuli činjenicu da je ukupno 15 posto više zaposlenih i da je trošak jednu milijardu kuna veći. To je u konačnici točno. Ta milijarda je novac poreznih obveznika i javni trošak- kaže Franić.

On kaže da su dobili pismo Udruge gradova, ali su ih zamolili i da sve podatke koje imaju odsad javno objavljuju. Tako bi se povećala transparentnost i svaki podatak bi se mogao službeno provjeriti. Franić na kraju zaključuje da će pričekati sve službene podatke, pa će onda u IJF-u odlučiti kako će reagirati.

Cijelu analizu IJF-a oko zaposlenih u lokalnoj upravi, možete pročitati OVDJE.