Energetski potencijal Hrvatske usmjeren prema obnovljivim izvorima

Unapređenje energetske politike i korištenje obnovljivih izvora energije, a posebno energije Sunca, vode, vjetra i biomase su vodeći ciljevi Europske unije, a samim time trebali bi postati i važan zadatak za Hrvatsku. Strategije energetskog razvitka s naglaskom na značajnijem povećanju korištenja obnovljivih izvora energije već su razvile skoro sve europske zemlje. Današnji pristup energiji u Hrvatskoj uopće nije toliko zavidan. Dok uvozimo plin iz Rusije, nadamo se što boljem položaju budućih plinovoda, točnije prolasku kroz državni teritorij, potrebe za elektičnom energijom ne zadovoljavamo proizvodnjom u Hrvatskoj, pitanje je u kojem smjeru razvijamo vlastite energetske potencijale.

Hidroelektrane su i dalje najveći proizvođači energije u Hrvatskoj, no one se ne vode kao obnovljivi izvori energije. Najveći potencijal za energetski razvoj obnovljivih izvora u Hrvatskoj ima upravo biomasa čiji prednosti još uvijek nisu prepoznate u Hrvatskoj.

- Drvo i biomasa imaju tradicionalno jaku poziciju u našem podneblju za dobivanje toplinske energije, a male hidroelektrane i vjetroelektrane za proizvodnju električne energije. Vjetroelektrane će uskoro preuzeti primat u proizvodnji, moguće već u ovoj godini. U bliskoj budućnosti će i dalje u području obnovljivih izvora vodstvo za toplinsku energiju imati biomasa, uz ozbiljniji razvoj projekata koji koriste geotermalnu energiju i Sunčevo zračenje - kazao je Filip Prebeg iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Photo Pixsell

Pomaka ipak ima, Hrvatska se obvezala da će zaključno s ovom godinom udio biogoriva u prometu s 3,5 posto povećati na 5,57 posto. 

Kada je riječ o udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije, treba spomenuti da je taj udio do kraja ove godine trebao iznositi 5,8% posto. Ciljevi koje je Hrvatska postavila za 2010. su bili dobrovoljni, pa će izvješće EIHP pokazati koliko su bili realni i ostvarivi. Prema novoj europskoj direktivi postavljeni su ciljevi za razdoblje do 2020. godine, a to su 10% za udio obnovljivih izvora energije u prijevozu (biogoriva, el.energija, vodik…) te 20% udjela obnovljivih izvora energije u cjelokupnoj finalnoj potrošnji energije na razini Europske unije do 2020. Hrvatska je Strategijom energetskog razvitka postavila cilj da se udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije u razdoblju do 2020. godine održava na razini 35% jer ga je moguće ostvariti.

Prema izvješću Energetskog instituta Hrvoje Požar ukupna potrošnja biogoriva 4 423 000 tona, što je - 2,3 posto za razdoblje od 2003.-2008. godine. To su podaci za 2008. godinu, a EIHP trenutno izrađuje izvješće za 2009. godinu.

Biodizel je motorno gorivo koje se dobiva iz repičinog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom s metanolom i može se u potpunosti koristiti kao zamjena za mineralni dizel, te se čak i s njime miješati. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje proizvode biodizel, a među prvima su to Modibit iz Ozlja, virovitička tvrtka Vitrex, Europa-mil s pogonom u Vukovaru.

Uz energiju iz biomase i biogoriva, važnu ulogu ima i ona dobivena iz bioplina. Naime, bioplin je mješavina metana i ugljičnog-dioksida, a nastaje prilikom procesa biološke razgradnje tvari biljnog i životinjskog podrijetla.

Upravo biomasa je jedan od najperspektivnijih izvora energije. Naime, za razliku od fosilnih izvora energije kao što su ugljen, nafta ili zemni plin, čiji su se resursi stvarali milijunima godina, biomasa je zbog
prirodnog ciklusa obnovljiva sirovina. U uporabljivu biomasa ubrajaju se sve tvari organskog podrijetla.

- Biomasa je najsloženiji oblik obnovljivih izvora energije jer obuhvaća, sa stajališta sirovine, šumsku i poljoprivrednu biomasu, biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa različitih industrija, ili otpad u smislu komunalnog otpada, pročišćavanja voda i kanalizacijskog mulja i slično. Kao sirovina za energetsko korištenje biomasa se može proizvoditi na energetskim nasadima u obliku plantaža ili kultura. - tvrdi Biljana Kulišić iz EIPH-a.

Photo wikimedia commons

Za proizvodnju bioenergije rabe se drvo, slama, kukuruz, žito, šećerna repa, repa, bioplin, biljna ulja, biootpad, ekskrementi, alge i sl. Sunce svojim zračenjem predstavlja motor za rast bilja i aktivira fotosintezu. Pri tome se iz zraka troši ugljični dioksid CO2, koji se kod energetske uporabe ( uglavnom sagorijevanja) biomase ponovno oslobađa. Tako je cirkulacija CO2 zatvorena i nema pojave efekta staklenika.

Važnost biomase kao obnovljivog izvora energije je i u činjenici kako je dovoljno slična fosilnim gorivima (ugljenu, nafti i zemnom plinu) te je moguća direktna zamjena s njima. Uostalom, glavne prednosti biomase su manja emisija štetnih plinova i onečišćenje voda, te njena obnovljivost i predsudna uloga u zaštiti okoliša.

Osim energetske učinkovitosti, za Hrvatsku je od važnog interesa razvoj obnovljivih izvora energije, no važan segment tog razvoja pored odluka i dokumenata svakako imaju i ekonomski instrumenti.
Osim sustava zajamčenih tarifa, tj. otkupljivanja električne energije po povlaštenoj cijeni, uvedeni su i ekonomski instrumenti s ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije. Postoje izravne subvencije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koje potiču razvoj proizvodnje opreme potrebne za primjenu obnovljivih izvora energije, a različite programe financiranja pružaju i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), te lokalna zajednica. U Sjevero-zapadnoj Hrvatskoj provedeni su projekti sufinanciranja ugradnje solarnih ploči, te je realno očekivati da država sudjeluje u širenju proizvodnje i potrošnje obnovljivih izvora energije.

U Hrvatskoj se u zadnje tri godine pokušava uspostaviti ravnoteža u razvoju energije iz obnovljivih izvora na cijelom teritoriju Hrvatske. Bitnu ulogu u razvoju novih projekata imaju gradovi i općine, a prije svega županije koje odlučuju hoće li osnovati razvojnu energetsku agenciju.

Photo javno165

- Sva područja imaju jednake startne pozicije te potpore u javnim institucijama za poboljšanje energetske situacije i rješavanje energetskih problema. Da „sjever“ nije napredniji od „juga“ govori i činjenica da u Dalmaciji postoje brojni projekti obnovljivih izvora energije od vjetroelektrana do fotonaponskih elektrana koji su prepoznati i direktno od investitora - kazao je Filip Prebeg.

Važno je napomenuti da u Hrvatskoj ni ne postoji interaktivno tržište obnovljivih izvora energije, proizvođači bioplina se nalaze na tržištu s ostalim ponuđačima konvencionalne energije. Također, zakonski akti i propisi su često neusklađeni pa to i otežava dobivanje potrebnih dozvoli i suglasnoti za pokretanje proizvodnje. Optimistična je činjenica da se u Hrvatskoj provodi oko 365 energetskih projekata, što je i vidljivo u tablici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koje vodi evidenciju investitora u projektima obnovljivih izvora. Navedenu tablicu možete pogledati pod Dokumenti, ispod naslovne fotogrefije.

- Energija iz obnovljivih izvora nije, u pravilu, konkurentna energiji iz konvencionalnih izvora i zato se njena proizvodnja i korištenje moraju obuhvatiti državnim mehanizmima kako bi se postigla konkurentnost i razvilo tržište. Države EU i njene buduće članice se nalaze u položaju da moraju udovoljiti zajedničkim obvezama prema EU Direktivi prema kojoj trebaju dostići 10% udjela energije iz obnovljivih izvora, uključujući biomasu, u cestovnom i željezničkom prijevozu. S druge strane imaju na raspolaganju sredstva određena proračunom i nacionalnim zakonodavnim okruženjem. Činjenica je da proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije košta i državu i njene građane, a način i prikupljanje sredstava potrebnih za uspostavu konkurentnosti energije ovisi o trenutnoj situaciji i planovima razvitka neke zemlje - smatra Biljana Kulišić.

Stvaranje konkurentne energije iz obnovljivih izvora

Svaka država, pa tako i Hrvatska, treba naći za nju najpovoljniji način kako napraviti energiju iz obnovljivih izvora konkurentnom, a Kulišić dodaje kako je to moguće kroz interveniranje na tržištu ponude, dakle davanjem poticaja za proizvodnju, doniranjem nekog postotka investicije ili na tržištu potražnje, putem  poreznih oslobođenja, oslobođenja trošarinskih i sličnih nameta.

Financijska sredstva , odnosno naknada koju svaki potrošač električne energije plaća po potrošenom kWh, su smanjena jer se investicije iz obnovljivih izvora nisu realizirale predviđenom dinamikom. Drugim riječima, prikupljeno je dovoljno sredstava za isplatu povlaštene cijene proizvođačima električne energije iz OIE, tako da su se naknade smanjile kako se građani ne bi nepotrebno opterećivali

Biljana Kulišić

Obnovljivi izvori energije, od kojih se ističe biomasa imaju veliku ovisnosti o razvoju tržišta i sustavima poticanja. Prvenstveno su i građani trebali značajnije sudjelovati u poticanju energetskih projekata, te je 2007. godine uvedena nakada na račune za električnu energiju. Naknada je u početku iznosila između jedne i dvije kune mjesečno, a ove godine je trebala iznostiti prosječno šest kuna.

- Financijska sredstva, odnosno naknada koju svaki potrošač električne energije plaća po potrošenom kWh, su smanjena jer se investicije iz obnovljivih izvora nisu realizirale predviđenom dinamikom. Drugim riječima, prikupljeno je dovoljno sredstava za isplatu povlaštene cijene proizvođačima električne energije iz OIE, tako da su se naknade smanjile kako se građani ne bi nepotrebno opterećivali. - dodala je Biljana Kulišić.

Za kraj, treba spomenuti da je veće uključivanja novih proizvođača u distributivnu mrežu preduvjet je i za povećanje udjela obnovljive energije, te ne treba zaboraviti da se Hrvatska obvezala da će do 2020. obnovljivi izvori činiti barem 20 posto u proizvodnji i potrošnji.