Ernest Rađen tuži Hrvatsku zbog 550 dana pritvora

Nakon što je pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza, Rađen će tužiti Hrvatsku jer je zbog pritvora izgubio ugovor u Arisu iz Soluna.

Šef benkovačke krajinske vojne policije s početka devedesetih, 49–godišnji Ernest Rađen, koji je prije mjesec dana, nakon 550 dana provedenih u zadarskom pritvoru zbog optužbi za sudjelovanje u ratnim zločinima početkom devedesetih, radi nedostatka dokaza pušten na slobodu, još se uvijek nije vratio na radno mjesto pomoćnog trenera u trofejnom grčkom košarkaškom klubu Arisu iz Soluna.

Tamo je radio dok ga grčka policija u rujnu 2006. godine nije uhitila na treningu na temelju međunarodne tjeralice koju je raspisalo Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, nakon što je tamošnji Županijski sud podigao protiv njega optužnicu zbog sudjelovanja u ratnim zločinima nad civilima u Škabrnji i Nadinu u studenom 1991. godine, kad su ubijena i masakrirana 43 civila. Podsjetimo, optužnica je nedavno pala jer nijedan od svjedoka Rađena nije doveo u vezu sa zločinima pa je kazneno djelo prekvalificirano iz ratnog zločina protiv civila u djelo ugrožavanja sigurnosti RH, za koje na temelju Zakona o oprostu država amnestira počinitelje. 

Spreman ići i do suda u Strasbourgu

Ernest Rađen je oslobođen optužbi za ubojstva civila Photo Željko Skroče

Da se Rađen zasad nije uspio vratiti u klub, rekao nam je ovih dana njegov zagrebački odvjetnik Slobodan Budak, koji tvrdi da mu je klijent kruha gladan pa namjerava tužiti Republiku Hrvatsku zbog bezrazložnog pritvora njegova klijenta i nanošenja, kako kaže, podjednako neizmjerne štete solunskom klubu i pomoćnom treneru jer su zbog više sile morali raskinuti ugovor. Budak kaže kako nije naivan i kako  je itekako svjestan da u Hrvatskoj neće lako dobiti zadovoljštinu, ali je zato spreman po nju ići i do Strasbourga.

- Ova je država spremna uhititi, ali ne i ispraviti svoju pogrešku. A pogrešaka i podmetanja u ovom je slučaju gomila od samog početka. Nekorektno je, na kraju, slučaj i okončan prekvalifikacijom djela, a da ne govorim kako je do rješenja o provođenju istrage za njegovo tobožnje osobno sudjelovanje u zločinima, za koje nikad nije bilo nikakvih materijalnih dokaza, što se uostalom na kraju i dokazalo, hrvatsko pravosuđe došlo krivotvorenjem i falsificiranjem, sve kako bi došlo do ekstradicijskog postupka i izručenja mog klijenta u Hrvatsku, gdje je čovjek ni kriv ni dužan odležao 550 dana u pritvoru, izgubio posao, ugled i proglašen zločincem - objašnjava odvjetnik Budak koji tvrdi da posjeduje dokumente prema kojima je u posljednjih deset godina hrvatsko pravosuđe najmanje triput donijelo rješenje o amnestiji Rađena, što ponajbolje ilustrira koliko je apsurdno bilo njegovo ikakvo inkriminiranje kad za to od početka nije bilo nikakvih dokaza. 

Grčka policija uhitila ga na treningu  

Postupak protiv košarkaškog trenera započeo je 2001. godine kad je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru pokrenulo istragu, a nakon što je podignuta optužnica na zadarskom Županijskom sudu, za njim je raspisana i međunarodna tjeralica. Rađena su se navodno sjetili nakon što je benkovačkom košarkaškom klubu ''Velebit'' poslao dresove svog grčkog kluba, što je uzbudilo duhove u javnosti i među političarima jer je ime kluba bilo napisano na grčkom pismu, što je očito bilo dovoljno za skandal. Apsurdno ili tipično za nabrijanu Zagoru, ovisi koga se pita. Uglavnom, u rujnu 2006. godine grčka policija upala je na jedan od treninga Arisa i pokupila benkovačkog ratnog šefa vojne policije. Uskoro su ga uz jamčevinu pustili na slobodu, da bi ga prije godinu i pol dana izručili Hrvatskoj, otkad je sve do sredine listopada ove godine bio smješten u zadarskom zatvoru. Prema njegovim izjavama iz tog vremena, cijelo je vrijeme tvrdio da nije kriv i da je prisilno mobiliziran u JNA gdje je, doduše, napredovao do šefa vojne policije.

Ipak, u stravičnim događajima 18. i 19. studenog 1991. godine, kada je na ravnokotarskom području, konkretno u selima Škabrnja i Nadin, na najbrutalniji način ubijeno 55 hrvatskih civila i 26 branitelja, nije sudjelovao, što su pred Županijskim sudom u Zadru potvrdili svjedoci nemilih događaja, ali i oficiri JNA iz tog vremena. Nakon tih svjedočenja istražni sudac obustavio je istragu i sve se svelo samo na sudjelovanje u agresiji, za što je hrvatsko pravosuđe svima koji nisu činili zločine pružilo amnestiju.

Bivša žena ne želi čuti za njega

Nakon što je pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza, Ernest Rađen tužit će Republiku Hrvatsku zbog bezrazložnog pritvora. Photo krajinaforce.com

Odvjetnik Budak otkrio nam je da je Rađen dva dana nakon izlaska iz pritvora u Zagrebu izvadio  domovnicu i putovnicu, čime je (p)ostao hrvatski građanin prijavljen u Benkovcu, gdje živi i njegova bivša supruga Jadranka, Hrvatica iz Nunića, koja za njega ne želi čuti, a profesorica je u benkovačkoj srednjoj školi.

Inače, za zločine u Škabrnji hrvatsko je pravosuđe vodilo nekoliko sudskih postupaka na kojima je više osoba, najčešće u odsutnosti, osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne. Na tom je području tijekom rata stradalo više od 80 ljudi, a najgori događaji bili su 18. studenoga 1991. godine kad su u jednom danu ubijena i masakrirana 43 civila. Među optuženima su bile i tri žene, među kojima je svakako najpoznatija Zorana Banić koja je lani nakon odsluženja šestogodišnje zatvorske kazne u hrvatskim zatvorima puštena na slobodu. Ona je na prvom postupku u odsutnosti bila osuđena na 20 godina zatvora, a nakon što je 2001. godine uhićena u Švicarskoj i izručena u Zadar, na ponovljenom je suđenju osuđena prvo na 13 godina, zatim na 10 i tek prema trećoj, pravomoćnoj presudi, koju je i odslužila, na šest godina zatvora.