Esej na maturi je nestručan, učenici ograničeni

Uvaženi autor brojnih udžbenika smatra kako bi državna matura trebala proći verifikaciju, zbog brojnih nedostataka koje je kritizirao.

U emisiji Otvoreno govorilo se o diskriminaciji Roma. Sedamdeset sedam tisuća i 500 eura koštat će hrvatsku državu diskriminacija romske školske djece iz Međimurja. To je presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu koji je Hrvatsku kaznio za diskriminaciju i kršenje prava na školovanje 15 romskih učenika, a svakom će država morati isplatiti četiri i pol tisuće eura.

- Prije nas bile su neke druge presude prema nekim drugim državama. One se temelje na tome da pripadnici manjina ne mogu biti diskriminirani zbog toga što su dio manjine. Hrvatska je nastojala uključiti Rome u društvo, najbitnije je obrazovanje djece - kazala je Milena Klajner, predstojnica ureda za nacionalne manjine.

Na pitanje što ta presuda znači za naš slučaj, kazala je kako se djeca predškolskim obrazovanjem pripreme za školu tako da mogu sudjelovati u miještovitim školama. Na pitanje hoće li djeca u predškolskoj dobiti ići na posebnu nastavu, Željko Balog kazao je kako su djeca bistra i pametna, te kako bi mogli u dvije godine odgoja savladati hrvatski jezik.

- Imamo primjer da kroz predškolski odgoj prelaze preko romskih pomagača. Oni pogoduju odvajanju djece - kazao je.

Mirko Marković objasnio je kako zakonom o osnovnom obrazovanju bitno znati da škola, po dogovoru može pronaći pomagače koji bi djeci pomagali da savladaju gradivo u posebnim skupinama.

Ivica Perkoč kazao je kako je prije svega nezadovoljan jer se problem potencira na segregiranju romske populacije što nije točno.

Iz škole se ispisuju i razredi

- Problem je nastao zbog socijalne situacije, nepoznavanja hrvatskog jezika. Trebamo se time baviti. Ovaj problem koji je nedavno nestao šteti svemu što je država radila, pa i sami Romi. Mora se savladati osnovna problematika, dolaskom u školu često ne znaju ni sjediti u stolicama, nemaju higijenske navike - kazao je Perkoč.

Od 240 djece čak 202 djece su Romi. Iz škole je ispisan gotovo cijeli jedan razred. Roditelji reagiraju na način na koji im zakon dopušta.

Balog je kazao kako su u školu Macovec djeca Roma ulazila kroz kotlovnicu, a 'civili' kroz vrata. Pitao je tko čije su šprice oko škole, pa je odgovorio i kako su u vlasništvu Hrvata, jer se sve svaljuje na Rome. Kazao je i kako je laž da je silovao maloljetnicu u Njemačkoj.

- Bio sam sa svojim Romima, išli smo u posjed romskom naselju. Bio je organiziran prosvjed da djeca ne idu zajedno u školu sa hrvatskom djecom. Vladali su socijalni problemi. Najviše smo financijska sredstva uložili u reorganizaciju naselja - rekao je Nazif Memedi.

Balog je kazao kako većinski narod općine odnosi svoju djecu, te kako je logično da su ostala samo romska djeca.

Ivica Perkoč kazao je kako se stvara loša slika o Međimurcima.

Ne želimo da Međimurce netko vrijeđa

- Ne želimo nitko da nas vrijeđa. Međimurci su vrijedni, gostoljubivi su. Da nisu takvi, Romi se ne bi ni zadržali tamo. Ulažemo u obrazovanje Roma, njihova naselja. Izlaz onih koji završavaju osnovanu školu je mali. - kazao je.

Milena Klajner kazala je kako se mora proći čitav sistem sudova, kako bi se došlo do onog u Strasbourgu. Vlada je za Rome izdvojila 108 milijuna kuna, a pomogla je i Europska unija.

- Vlada stoji iza Roma. Obrazovanje je dugotrajan proces. Danas imamo preko 20 studenata, pametne i sposobne ljude, preuzeti će svoja mjesta kao liječnici, ako stručnjaci. Vlada će poduzeti sve da Romi ne budu diskriminirani. Romi su razumni ljudi koji će spoznati da je njihova budućnost u integraciji - kazala je.

Photo Mirko Jankovic

Mirko Marković smatra kako od 2002. godine broj učenika koji pohađaju osnovnu školu raste za četiri puta. Sustav je poboljšan, pokrivaju se troškovi predškolskog odgoja,učenicima se nakon štole pomaže sa zadaćama, organizirat će se i učenje hrvatskog jezika. Škola pomaže i plaćanju maturalnog putovanja.

Perkoč je kazao kako Romi imaju obveze i prava, trebaju se dogovoriti međusobno. 

Projekt mature mora proći kroz verifikaciju

U drugom dijelu emisije govorilo se o državnoj maturi, odnosno o informacijama koje su procurile u javnost.

- U Dostojevskom ima mnogo razgovora između Sonje i Raskoljnikova. Utvrdit ćemo o čemu se radi. Nije važno o čemu se radi. Esej engleskog nije ni sličan eseju iz hrvatskog jezika - kazao je Sirovatka u samom početku drugog dijela emisije.

- Pričalo se o toj temi, bio je taj odlomak, to je manje važno. Taj incident pokazuje prvu veliku slabost mature, a to je nepovjerenje. Profesori legitimiraju učenike koji ulaze u školu, iako su ih podučavali četiri godine. Pojava ovakvih priča je normalna. O romanu se pričalo pet dana ranije - kazao je Tonči Maleš, profesor koji se solidarizirao s učenicima i sam polagao maturu.

Dragutin Rosandić kazao je kako je cijela metodologija nedomišljena. Matura nema ishodište u dokumentima koje mora imati suvremeni obrazovni sustav.

Učenici su ograničeni, moraju brojati riječi

- Toliko ima pokvarenih stručnih pitanja. Projekt mora proći verifikaciju. Riječ je o čistoj interpretaciji teksta koja je vođena. Učenici su ograničeni, moraju brojati riječi. Cijela organizacija je u napucima koji su javno objavljeni. Cijela koncepcija eseja je nestručno posložena - kazao je Dragutin Rosandić, autor brojnih udžbenika.

Problem, tvrdi Sirovatka, kako nije bitno samo djelo, već stil pisanja. Maleš Tonči kazao je kako su djeca rekla kako ne žele doći u ponedjeljak i utorak kako bi mogli učiti, a na kraju su ipak došli, iako su mnogi u državnim školama ostali kod kuće.

- Sigurno ima profesora, djece koji misle da je matura dobra. Pitanje konsenzusa nije postignuto - kazao je Maleš.

Rosandić je rekao kako kod nas ne funkcioniraju promjene u školskom sustavu, sredstva kojima se mjeri esej su subjektivna.

- Sigurnosne mjere bile su sigurnosne, svaki arak je prebrojan. Ima šest radnika u tiskari, a ni jedan od njih ne želi izgubiti posao - kazao je Sirovatka.

Maleš je rekao kako je u dva dana nestalo 40 tisuća djece, a nastalo 40 tisuća pinova i šifri.