EU daje novac, no ne dobivamo ga zbog premijerke?

Poduzetnici u RH uskliknuli od sreće na vijest da EU fondovi daju novac. No, ubrzo su posumnjali da ga ne dobivaju zbog `škrte` vlasti.

Zna se kako pretpristupni fondovi Europske unije nude poduzetnicima poprilična financijska sredstva, zna se kako je to itekako dobra ponuda koju treba iskoristiti, no jednako tako se zna i kako do tog novca ne dolaze mnogi. U najboljem slučaju. Naime, kako su su još 2008. godine raspisali i hrvatski mediji, novac koji je EU namijenila zemljama poput Hrvatske služi za dovođenje budućih zemalja članica Unije u stanje u kojem mogu ispuniti sve potrebne uvjete za članstvo.

Ono što je od velikog interesa brojnim Hrvatima, činjnica je kako se mali poduzetnici mogu prijaviti za darovnice ( ili 'grantove' ), te tako dobiti bespovratna sredstva. Iako je zapravo riječ o nešto manjim iznosima od onih namjenjenih za javni sektor i nevladine organizacije, kako bi se potrošio na opće dobro, bit priče je ta da se taj novac ne mora vratiti. Naravno, postoji mala kvaka. Naime, dobiveni novac ne smije biti uložen u nešto što direktno uvjetuje profit. To bi značilo da onaj poduzetnik koji uspije ostvariti uvjete za takvu pomoć EU fondova, ne dobiva nužno novac za neki alat/stroj, no omogućuje mu se šansa da razvije kapacitete poduzeća i obrazuje zaposlenike, ta poboljša standarde ili uvede modernizaciju u prijašnje poslovanje. Svaki iole upućeniji ekonomist će na to kazati kako je zapravo riječ o dugoročnom planu poboljšanja poslovanja koje u konačnici indirektno omogućuje i bolji profit poduzetniku. Prijavljivanje za te darovnice je vrlo jednostavno te se poduzetnici mogu prijavljivati sami.

Hrvatska koristi puno toga što se nudi iz EU

Sve podatke se lako može naći na Internetu, i to na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). No, zanimljivo kako rijetki taj novac i vide. Možda razlog tome leži u navodima kako je predsjednica Vlade Jadranka Kosor smetnula s uma napomenuti da pritom i država mora u jednom postotku sudjelovati. I, eto zida. Također, zanimljiva je i priča kako je velika količina novca vraćena jer država nije dala svoj dio te kako je sad spas poduzetnicima 100-postotna posudba od države, pri čemu će banke dobrano zaraditi. Navodno je tako 'propalo' više od 50 posto novca iz EU fondova.

Iz Hrvatske gospodarske komore kažu kako Hrvatska koristi puno toga što se nudi iz EU-a, no i kako nas svojim uvjetima EU stišće da što bolje savladamo takve procese jer kad uđemo u Uniju, imat ćemo mogućnost apliciranja za znatno jače i bogatije fondove. U ovoj fazi u kojoj se sad nalazimo, najveći dio ide za javni sektor jer je namjera prvo 'ojačati' državne institucije, a veće će mogućnosti imati srednje i malo poduzetništvo nakon što uđemo u EU. Tako se u razgovoru sa Ani Brusić iz HGK-a, doznaje kako primjerice na ljeto stiže projekt na osnovu kojeg će ''poduzetnici kao indirektni korisnici dobiti konzultante koji će im pomoći''. Ono što daju državne institucije kroz projekt iznosi oko 15 do 20 posto.

Svi projekti koji se vode u RH su IPA projekti

- EU je no to prije blaže gledala, no sad su procedure teže, odnosno strože - kazala je te dodala kako su do uspjeha zna doći i godinu, dvije dana nakon apliciranja.

Inače, svi projekti koji se vode u RH, IPA projekti. Program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) glavni je instrument pomoći EU-a za države kandidatkinje (Hrvatsku, Makedoniju i Tursku) i potencijalne kandidatkinje (države takozvanog zapadnog Balkana) od 2007. do 2013. godine. Svrha je Programa pomoći javnim tijelima i nevladinom sektoru u aktivnostima usklađivanja nacionalnih zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, pomoći im pri implementaciji zakonodavstva, kao i pripremama i jačanju institucija za korištenje Kohezijskog fonda te strukturnih, poljoprivrednih i ribarskih fondova Unije namijenjenih državama članicama.

Nakon što se procijeni vrijednost IPA projekta, primjerice 'IPA komponente III c' vrijedne 4.5 milijuna eura, strane tvrtke stvaraju konzorcije koji bi kroz projekte poticali malo i srednje poduzetništvo. Javilo se sedam ili osam konzorcija, a, naravno, samo će jedan dobiti natječaj i pružiti uslugu malom i srednjem poduzetništvu.

- IPA je počela prije godinu ili dvije, ali tako da se omogući dovoljno vremena da se sve institucije pripreme jer je EU nedopustivo da osoba primjerice malo piše o projektu, pa ga dva dana provodi - logično pojašnjava Brusić.

IPA pomaže sadašnjim i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU

Svrha nekih projekata je ''poboljšanje kvalitete i raspoloživosti usluga pružanja potpore u poslovanju malim i srednjim poduzetnicima putem promoviranja izravnih konzultantskih i savjetodavnih usluga s posebnom usmjerenošću na regije RH koje zaostaju u razvoju''. Naime, takve usluge će se pružati u područjima poput osiguranja kvalitete, marketinga i razvoja proizvoda. No, opseg savjetodavnih usluga moći će se proširivati tijekom provedbe ugovora na temelju procjene potreba malih i srednjih poduzeća.

Ono, što je bitno znati jest da 'Instrument pretpristupne pomoći' (IPA) pomaže sadašnjim i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji. Ono što nas najviše zanima je činjenica kako je Hrvatskoj je namijenjeno čak 749,83 milijuna eura. Svrha je te financijske pomoći ''provedba potrebnih političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi u skladu sa standardima Europske unije''. Inače, IPA ima pet 'komponenti'.

Pet komponenti IPA-e

Dodjela certifikata za dobivanje bespovratnih sredstava EU fondova.

Prva je 'Pomoć u tranziciji i jačanje institucija' : Fokus je na prilagodbi i jačanju demokratskih institucija, javne administracije i organizacija koje su odgovorne za primjenu i provedbu zakonodavstva u skladu s normama Europske unije. To uključuje i aktivnosti koje jačaju znanje, sposobnosti, vještine i ponašanje državnih službenika, javnih dužnosnika, stručnjaka i djelatnika iz nevladina i privatnog sektora. Druga je 'Regionalna i prekogranična suradnja' : Financiranje za tu komponentu obuhvaća zajedničke prekogranične projekte koje će hrvatske institucije provoditi s partnerima iz drugih zemalja članica (Mađarska i Slovenija) ili drugih korisnica IPA-e (BiH, Crna Gora i Srbija). Postoje i posebni programi suradnje jadranskih i mediteranskih zemalja te zemalja jugoistočne Europe. Treća je 'Regionalni razvoj' : Cilj je ujednačen i održiv razvoj te reduciranje regionalnih nejednakosti. Novac će biti namaknut za velike infrastrukturne projekte iz prometa i zaštite okoliša te za projekte koji promiču regionalnu konkurentnost i ujednačen regionalni razvoj. Četvrta je 'Razvoj ljudskih resursa' : Podupiru se aktivnosti u zapošljavanju, obrazovanju, stručnom osposobljavanju i socijalnom uključivanju. Posljednja, peta komponenta je 'Ruralni razvoj' : Neposredno se nastavlja na program SAPARD i osigurava novac za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda te ruralnu infrastrukturu.

Mnogi će kazati kako nam se iz EU ne nudi puno toga dobroga, no ono što se nudi, mi odbijamo. S druge strane, stručnjaci kažu kako nije riječ o odbijanju novca jer se novac ni ne daje, već mogućnost konzaltinga, obrazovanja zaposlenika, zapravo poboljšanja poslovanja. Zanimljiv smo narod mi Hrvati. No, srećom, rijetko se žalimo.